Komentari statističkih objava

Objavljeno: 2.2.2017.

Komentari statističkih objava jesu kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva.

Komentar platne bilance i međunarodnih ulaganja za prvo tromjesečje 2018.

Objavljeno: 29.6.2018.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u prva tri mjeseca 2018. ostvaren je manjak u iznosu od 1,9 mlrd. EUR, što je za 0,4 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prošle godine. Nepovoljna kretanja na tekućem i kapitalnom računu posljedica su pogoršanja salda u međunarodnoj razmjeni robe i usluga, dok je saldo na računu primarnog dohotka te zbroj salda sekundarnog računa i kapitalnih transakcija stagnirao. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 3,6% BDP-a, što je za 0,9 postotnih bodova manje nego u cijeloj 2017. godini.

U robnoj razmjeni s inozemstvom u prvom tromjesečju 2018. zabilježen je pad izvoza (za 2,0% na godišnjoj razini), dok se rast uvoza nastavio (6%), iako sporijim intenzitetom nego prethodne godine. Nepovoljna izvozna ostvarenja djelomično se mogu objasniti učinkom baznog razdoblja, s obzirom na izrazito snažan rast izvoza (za 19,9%) u prva tri mjeseca prethodne godine. Takva su kretanja rezultirala znatnim povećanjem manjka u robnoj razmjeni (za 0,3 mlrd. EUR) u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Osim toga, pogoršao se i saldo u međunarodnoj razmjeni usluga (za 0,1 mlrd. EUR), zbog smanjenja neto prihoda od usluga putovanja i ostalih usluga. Negativan doprinos usluga putovanja posljedica je izrazitog rasta turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu (za 40,9%), dok je godišnji rast prihoda od turizma iznosio 13,7%. Kada je riječ o drugim uslugama, pogoršanje salda ostvareno je u razmjeni osobnih usluga te usluga kulture i razonode, zatim usluga popravaka, kao i usluga istraživanja i razvoja.

Negativan saldo na računu primarnog dohotka zadržao se na gotovo istoj razini kao u prvom tromjesečju 2017. Pritom je zabilježeno povećanje neto rashoda od izravnih ulaganja, ponajprije zbog veće zadržane dobiti banaka te nešto slabijih poslovnih rezultata inozemnih poduzeća u vlasništvu rezidenata. S druge strane, pozitivno su na saldo primarnog dohotka utjecali manji kamatni troškovi na inozemni dug domaćih sektora i rast prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu.

Zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u prva je tri mjeseca 2018. stagnirao. Pritom su se ukupni prihodi po osnovi transakcija s proračunom EU-a blago povećali zahvaljujući nešto većim iznosima raspoređenih sredstava tekuće namjene, dok je iznos sredstava kapitalne namjene raspoređenih krajnjim korisnicima bio gotovo jednak kao u istom razdoblju prošle godine.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun b) Financijski račun

1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

U prvom tromjesečju 2018. na financijskom računu platne bilance zabilježen je neto priljev kapitala u iznosu od 1,2 mlrd. EUR, što je za 0,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prošle godine. Promatrano po pojedinim računima, glavnina neto priljeva ostvarena je na osnovi ostalih ulaganja, a u znatno manjoj mjeri i na osnovi inozemnih izravnih ulaganja, dok se saldo portfeljnih ulaganja nije znatnije promijenio. S druge strane, snažan neto priljev kapitala ublažilo je povećanje međunarodnih pričuva zahvaljujući deviznim intervencijama središnje banke.

Znatan neto priljev kapitala na računu ostalih ulaganja (od 1,6 mlrd. EUR) u prvom tromjesečju 2018. ponajprije je rezultat smanjenja inozemne imovine banaka u okviru sustava TARGET2 (za 0,8 mlrd. EUR) te povećanja obveza središnje banke na temelju ulaganja pričuva u repo ugovore (za 0,3 mlrd. EUR)[1].

Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja iznosio je 0,3 mlrd. EUR, što je za 0,1 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prošle godine. Tome je posebno pridonio rast zadržane dobiti domaćih poduzeća u inozemnom vlasništvu, poglavito banaka. Istodobno, zabilježena je negativna vrijednost vlasničkih ulaganja u RH zbog smanjenja temeljnoga kapitala jednog poduzeća iz prerađivačke industrije, što je financirano zaduživanjem kod vlasnički povezanog poduzeća.

Tablica 1. Platna bilanca

1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje jednog dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
2 Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Opisani rast neto obveza na financijskom računu platne bilance rezultirao je pogoršanjem relativnih pokazatelja stanja međunarodnih ulaganja, koji su djelomično ublažile povoljne međuvalutne i ostale prilagodbe. Tako je stanje neto međunarodnih ulaganja RH pogoršano za 0,8 mlrd. EUR te je na kraju ožujka 2018. iznosilo –31,2 mlrd. EUR, odnosno –63,0% BDP-a (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na temelju naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance mogu se pronaći na:

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

  1. Ulaganje međunarodnih pričuva u repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke, kao i na ukupan saldo financijskog računa.