MMF objavio informaciju o konzultacijama s Hrvatskom u vezi s člankom IV. statuta MMF-a

Objavljeno: 27.7.1998.

Po prvi put otkako je u travnju 1997. godine Međunarodni monetarni fond (MMF) uveo praksu objavljivanja iscrpnijeg Priopćenja za tisak (Press Information Notice - PIN) o svojim ocjenama gospodarskih i novčanih zbivanja u zemljama članicama, koje se s tim suglase, objavljuje se takav tekst i o Republici Hrvatskoj.

Temeljem Članka IV Statuta Međunarodnog monetarnog fonda, MMF sa svim svojim zemljama članicama, obično jedamput godišnje, razmatra njihov razvoj, gospodarsku i novčanu politiku. Tom prigodom izaslanstvo stručnjaka ove svjetske financijske ustanove posjećuje zemlju i raspravlja s njenim dužnosnicima o aktualnim kretanjima, pokazateljima i očekivanjima, te sastavlja izvješće za raspravu na Izvršnom odboru MMF-a. Sažetak te rasprave dostavlja se vlastima zemlje o kojoj je riječ, a uz njihovu suglasnost objavljuje se i kao Priopćenje za tisak (PIN).

Sukladno orijentaciji hrvatskih vlasti da mjere ekonomske politike budu što transparentnije i za najširu domaću i svjetsku javnost, takva suglasnost je data, te se Priopćenje za tisak MMF-a stavlja istodobno na raspolaganje hrvatskim i inozemnim javnim glasilima. Pri njegovom čitanju valja, međutim, imati na umu da ovo Priopćenje pokriva uglavnom zbivanja u Hrvatskoj do ožujka 1998. godine (kad je u našoj zemlji boravilo izaslanstvo MMF-a radi konzultacija), a da je u međuvremenu u hrvatskoj gospodarskoj i novčanoj politici poduzeto niz dodatnih mjera - kapitalske restrikcije, pojačana kontrola i nadzor banaka, uravnoteženje proračuna itd. - u cilju ispravljanja nekih nepovoljnih kretanja, koja se spominju i u ovom Priopćenju, a vodeći računa o daljnjem održavanju makroekonomske stabilnosti u zemlji.

 

Press Information Notice (PIN) Br. 98/53
Međunarodni monetarni fond

ZA NEPOSREDNO OBJAVLJIVANJE
Washington, D.C. 20431 USA

27. srpnja 1998.

MMF zaključio konzultacije s Hrvatskom prema Članku IV

10. srpnja 1998. Izvršni odbor je zaključio konzultacije s Hrvatskom prema Članku IV1.

Prethodno stanje

Otkako je Hrvatska uvela svoj Stabilizacijski program u listopadu 1993. hiperinflacija je zaustavljena uspješnom primjenom "usidrenog" tečaja s malim štetama po ukupni proizvod, realni gospodarski rast je u 1994. postao pozitivan i od tada nadalje ostao snažan, inflacija se održava na umjerenoj razini, a međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) gotovo stalno rastu.

Napredak je ostvaren i tijekom razdoblja od 1993. do početka 1997. po pitanju strukturne reforme, primjerice u privatizaciji malih i srednjih poduzeća, početku sanacije četiri velike banke u državnom vlasništvu, smanjenju broja i pojednostavljenju carinskih pristojbi, te uvođenju novog Zakona o stečaju. Tijekom protekle godine daljnji su pomaci na strukturnom području ostvareni uvođenjem PDV-a s jedinstvenom stopom, početkom kuponske privatizacije, pripremama za opsežnu reformu mirovinskog sustava, izglasavanjem zakonskih propisa koje će odvojiti poštanske od telekomunikacijskih usluga u HPT-u, te daljnjim napretkom u sanaciji četiri državne banke, uključujući prodaju vlasničkog udjela Državne agencije za osiguranje depozita i sanaciju banaka u jednoj od tih banaka stranim strateškim investitorima.

U 1997. realni BDP je povećan za procijenjenih 6,5 posto, vođen brzom ekspanzijom privatne domaće potražnje, uključujući potrošnju. Usprkos ponovnom oživljavanju aktivnosti i povećanju nominalnih plaća od oko 15 posto tijekom 1997. inflacija je ostala umjerena, s porastom cijena na malo od 3,9 posto tijekom 1997., s obzirom da je brzi rast uvoza pomogao u otklanjanju rastućeg pritiska na cijene. Snažna privatna potrošnja potaknuta je: (i) brzim rastom plaća (s posebno velikim povećanjima u sektoru državnih poduzeća); (ii) jakim rastom potrošačkih kredita; (iii) smanjenjima u porezima na osobni dohodak; i (iv) jednokratnim čimbenicima, naime prethodno najavljeno ukidanje privremenih poreznih olakšica na uvoz vozila i očekivano uvođenje PDV-a zajedno su naveli potrošače na povećanu kupnju u 1997.

Na strani vanjskog sektora, deficit tekućeg računa platne bilance više je nego udvostručen u 1997., na procijenjenih 12,5 posto BDP-a, a može se smatrati da otprilike 2 postotna boda od tog iznosa odražavaju gore navedene jednokratne čimbenike. Iznimno jak rast uvoza (17 posto promatrano u US dolarima i 32,5 posto promatrano u kunama) predstavlja glavni uzrok tog povećanja. Rast robnog izvoza bio je mlak (minus 7,5 posto promatrano u US dolarima i pozitivnih 4 posto promatrano u kunama), dok se prihodi od turizma oporavljaju s ranijih razina uvjetovanih ratom (rastući za gotovo 30 posto u 1997. promatrano u US dolarima). Deficit tekućeg računa spremno se financirao, dopuštajući povećanje međunarodnih pričuva na 2,5 milijarde USD (2,7 mjeseci uvoza roba i nefaktorskih usluga), tečaj je neznatno promijenjen, no porastao je omjer vanjskog duga za gotovo 10 postotnih bodova BDP-a na 33 posto BDP-a. Veliki dio tih inozemnih kredita uzela su velika poduzeća u državnom vlasništvu (koja su bila u mogućnosti pristupiti tržištu sindiciranih kredita bez izričite državne garancije), poslovne banke i Vlada.

Ključni makroekonomski čimbenici koji su doprinijeli širenju deficita tekućeg računa bili su:

  • jaka potrošačka potražnja, potaknuta brzim rastom plaća i velikim povećanjem bankovnih kredita. Krediti domaćih banaka privatnom sektoru porasli su za 42 posto u 1997. (s 94 postotnim povećanjem kredita građanstvu). S namjerom usporavanja rasta bankovnih kredita HNB je uvela (stupanjem na snagu u travnju 1998.) obvezu redeponiranja sredstava za inozemne kredite banaka.
  • opuštanje temeljnih elemenata fiskalne politike u 1997. odrazilo se u povećanju deficita konsolidirane središnje države za 2,2 postotna boda BDP-a (fakturirana realizacija, bez prihoda od privatizacije) na 3,5 posto BDP-a. Revidirani proračun za 1998. predviđa ograničenje fiskalnog deficita za 2,3 postotna boda BDP-a (fakturirana realizacija, bez prihoda od privatizacije) u odnosu na prošlu godinu, što prvenstveno odražava snažne prihode novouvedenog PDV-a.
  • pogoršanje odnosa štednje i investicija velikih javnih poduzeća što odražava slabosti u financijskoj disciplini, uključujući velika povećanja plaća. Kao odgovor na to, Vlada je krajem 1997. donijela uredbu u cilju uvođenja čvrstih ograničenja na plaće u 10 velikih javnih poduzeća.

Premda je napredak u strukturnim reformama postignut na nekoliko područja, daljnji su napori potrebni u ključnim područjima (važno je poboljšanje nadzora nad bankama, privatizacija banaka u vlasništvu države i velikih javnih poduzeća, te dovršenje reforme vanjskotrgovinskog sustava sukladno zahtjevima za pristup u WTO - Svjetsku trgovinsku organizaciju). Problemi u regionalnoj privatnoj banci (peta najveća banka u Hrvatskoj) naglasili su slabosti u bankarstvu i nadzoru nad bankama. Nenormalno visoke kamate na depozite u nekim bankama povećale su zabrinutost oko toga da su te banke uključene u pretjerano rizične aktivnosti. U sektoru poduzeća se čini da su prethodna odlaganja u djelotvornoj privatizaciji i razvijanju planova za restrukturiranje velikih javnih poduzeća otežala poslovno upravljanje. To se očituje u lošoj financijskoj disciplini koju pokazuju mnoga poduzeća u državnom vlasništvu, što se odražava, na primjer, u velikim povećanjima plaća, višku radne snage, visokim dospjelim nenaplaćenim dugovanjima i potraživanjima, te pogoršavanju odnosa štednje i investicija u najvećim poduzećima.

1Prema Članku IV Statuta MMF-a, MMF održava bilateralne rasprave s članicama, obično svake godine. Tim Fondovog osoblja posjećuje zemlju, prikuplja gospodarske i financijske informacije, te raspravlja s dužnosnicima o gospodarskom razvoju i politici te zemlje. Po povratku u sjedište, osoblje priprema izvješće koje čini osnovu za raspravu na Izvršnom odboru. Po završetku rasprave, upravni direktor, kao predsjedatelj Odbora, sažima gledišta izvršnih direktora i taj se sažetak dostavlja vlastima u zemlji. U ovom PIN-u se opisuju glavne točke rasprave Odbora.

Ocjena Izvršnog odbora

Direktori su pohvalili vlasti za dosadašnji uspjeh stabilizacijskih napora zasnovanih na tečaju. Realni rast je snažan od 1994., inflacija je ostala niska, a međunarodne pričuve su povećane. Nadalje, direktori su pozdravili napore u smjeru ubrzanja strukturne reforme, ponajprije na području sanacije banaka u državnom vlasništvu i nastavka kuponske privatizacije. No, mnogi su direktori naglasili da se Hrvatska sada sučeljava s teškom eksternom gospodarskom situacijom koja zahtijeva odlučne i rane korektivne mjere.

Direktori su izrazili ozbiljnu zabrinutost glede neodrživo visokog deficita tekućeg računa platne bilance u 1997. Oni su primijetili kako su brz rast plaća i bankovnih kredita, kao i loši ukupni poslovni rezultati državnih poduzeća te ekspanzivna fiskalna politika, doprinijeli takvom rezultatu. Direktori su isto tako bili zabrinuti oko nastajućih poteškoća u bankarskom sektoru i sporosti strukturnih reformi na nekoliko područja, ponajviše u sektoru poduzeća. Iako pozdravljajući mjere koje su vlasti do sada poduzele, direktori su se složili da se protiv takvog stanja brzo trebaju poduzeti odlučne mjere - uključujući makroekonomsko prilagođivanje i ubrzano ograničenje i restrukturiranje javnih poduzeća, te reformu bankarskog sektora - kako bi se osigurala održivost hrvatske eksterne pozicije i poboljšala makroekonomska stabilnost i čvrst rast.

Što se tiče fiskalne politike, direktori su pohvalili napore vlasti glede fiskalne konsolidacije i odlučnosti u provođenju PDV-a s jedinstvenom stopom početkom godine. Unatoč tome, nekoliko je direktora bilo zabrinuto oko toga da vladin skup mjera ekonomske politike za 1998. nije išao dovoljno daleko u pogledu vraćanja tekućeg računa platne bilance na održivu razinu, dok neki drugi direktori nisu smatrali fiskalnu politiku osnovnim uzrokom problema. Usprkos tome, direktori vide daljnje fiskalno prilagođivanje kao najpovoljnije raspoloživo sredstvo za ostvarenje potrebnog eksternog prilagođivanja. Štoviše, direktori su zamijetili da troškovi reforme financijskog sektora koje je preuzela Vlada zahtijevaju kompenzacijske mjere kako bi se spriječilo slabljenje fiskalne situacije.

Direktori su upozorili da će potreba fiskalnog prilagođivanja biti još veća ukoliko je neće pratiti veća financijska disciplina u sektoru javnih poduzeća. Oni su upozorili na potrebu bržeg napretka privatizacije, jer je to najbolji način za poboljšanje poslovnog upravljanja, pogotovo kada ono uključuje strateške investitore. U međuvremenu, direktori podržavaju donošenje ograničenja na zaduživanje sektora državnih poduzeća, dok istovremeno traže smanjenje operativnih troškova i poboljšanje praćenja i procjene zaduživanja i investicijskih planova. Izražena je određena zabrinutost kako neki vjerovnici i dužnici smatraju da inozemno zaduživanje javnih poduzeća nosi implicitnu garanciju Vlade.

Direktori su naglasili potrebu za čvrstim stavom u pogledu politike plaća, kako u području proračuna, tako i u sektoru državnih poduzeća. Oni su zamijetili da će ograničenje plaća u sektoru proračuna imati veliku važnost, ne samo zbog demonstracijskog učinka, već i zbog ograničenog manevarskog prostora u drugim dijelovima proračuna u kontekstu velike potražnje za socijalnom skrbi i obnovom. U tom smislu, direktori su zabrinuti oko toga da je masa plaća za državnu upravu planirana za 1999. već usmjerena ka znatnom povećanju kao posljedica učinaka prijenosa rasta. Takav nesretan ishod se može zaobići samo kroz svrsishodnu reformu državne uprave i ograničenja. Direktori su također podržali strogu primjenu zamrzavanja plaća u sektoru državnih poduzeća, što bi značilo osiguranje od neželjenih pogoršanja konkurentnosti i profitabilnosti.

Okrećući se ka financijskim pitanjima, direktori su izrazili zabrinutost glede nedavnih potresa u bankarskom sektoru. Oni su savjetovali vlastima da zatvore neodržive banke u kontekstu jedinstvene, tržišno orijentirane bankarske strategije. Direktori su također bili zabrinuti zbog brzog rasta bankovnih kredita koji su, zajedno s velikim opsegom inozemnog zaduživanja, učinkovito otklonili proračunska ograničenja na nedržavni sektor, te bi mogli povećati osjetljivost Hrvatske na promjene u ponašanju tržišta. Pozdravljajući mjere poduzete od rujna na pooštravanju monetarne politike, direktori smatraju da se monetarna politika treba i nadalje pooštravati kako bi se poduprlo eksterno prilagođivanje u cilju zadržavanja tečaja unutar uskog raspona fluktuiranja. U tom su kontekstu direktori upozorili kako bi osiguravanje likvidnosti neodrživim bankama bilo nekonzistentno s općim monetarnim i eksternim ciljevima, kao i sa zdravim bankarskim načelima. Direktori su pozdravili naznaku da su vlasti spremne poduzeti korektivne mjere ukoliko će one biti potrebne.

Direktori su pozdravili pripremu novog Zakona o bankama te zatražili od vlasti da ubrzaju njegovo uvođenje. Ovaj bi zakon pomogao poboljšanju nezavisnosti i ovlasti nadzornih i regulatornih tijela, te bi činio važan dio jedinstvene, tržišno orijentirane bankarske strategije. Nadalje, direktori su naglasili hitnu potrebu daljnjeg poboljšanja internih nadzornih mogućnosti središnje banke i jačanja provedbe bonitetne regulative i regulative vezane za monetarnu politiku, u pri tome su uočili različite mjere koje su u tom pogledu hrvatske vlasti već poduzele.


Priopćenja za tisak (Press Information Notices (PINs)) se izdaju, prema zahtjevu zemlje članice, po dovršenju konzultacija temeljem Članka IV za zemlje koje žele objaviti gledište MMF-a javnosti. Ovom akcijom se namjerava pojačati nadzor MMF-a nad ekonomskom politikom zemalja članica putem povećanja transparentnosti MMF-ove ocjene te politike.


  1993 1994 1995 1996 1997
Realni sektor (postotna promjena)
Realni BDP -8,0 5,9 6,8 6,0 6,5
Stopa nezaposlenosti (godišnji prosjek; postotak radne snage)1 14,8 14,5 14,5 16,4 17,5
Cijene na malo (prosinac/prosinac) 1149,2 -3,0 3,7 3,4 3,9
Konsolidirani proračun središnje države (postotak BDP-a)2
Naplaćena realizacija -0,8 1,6 -0,9 -0,4 -1,3
Fakturirana realizacija, bez prihoda od privatizacije3 -1,1 1,2 -2,1 -1,3 -3,5
Monetarni sektor (kraj razdoblja, postotna promjena)
Ukupna likvidna sredstva (M4) 1092,6 73,8 40,4 49,1 37,6
Krediti konsolidiranoj središnjoj državi ... -106,4 1168,1 -3,5 -49,9
Ostali krediti4 ... 34,4 18,8 3,1 44,1
Kamate poslovnih banaka (kraj razdoblja; postotak)
Prosječna pasivna kamata 27,4 5,0 6,1 4,2 4,4
Prosječna aktivna kamata 59,0 15,4 22,3 18,5 14,1
Vanjski sektor
Vanjskotrgovinski saldo (postotak BDP-a) -8,8 -9,1 -17,2 -18,5 -26,9
Saldo tekućeg računa platne bilance (postotak BDP-a) 5,5 5,4 -6,8 -4,5 -12,5
Ukupni vanjski dug (postotak BDP-a; kraj razdoblja) 27,1 22,5 20,8 23,4 33,0
Službene pričuve (milijarde USD; kraj razdoblja) 616 1405 1895 2314 2539
Pokriće u pričuvama (mjeseci uvoza roba i nefaktorskih usluga) 1,2 2,4 2,4 2,8 2,7
Kratkoročni dug kao postotak pričuva (kraj razdoblja) 8,1 2,6 11,0 15,3 17,4
Ukupna likvidna sredstva (M4)/službene pričuve (kraj razdoblja) 2,5 2,2 2,4 2,9 3,2
Realni efektivni tečaj (1995=100; kraj razdoblja)5 100,9 97,5 98,6 99,9 101,7

Izvori: Hrvatske vlasti: Information Notice System, i procjene osoblja.

1Zabilježena stopa nezaposlenosti. Za 1997. podaci se odnose na prosinac. Prema novoj Anketi o radnoj snazi, a korištenjem ILO (Međunarodna organizacija rada) standarda, nezaposlenost je iznosila 10 posto u 1996. i 9,9 posto u 1997.
2Uključuje izvanproračunske fondove.
3Nedostatak gotovine prilagođen za neto promjenu u dospjelim nenaplaćenim potraživanjima i bez prihoda od privatizacije.
4U 1996., 6,6 milijardi kuna kredita poduzećima je otpisano vezano za sanaciju banaka i reprogramiranja prema Pariškom i Londonskom klubu. Pored tih otpisa, procjenjuje se da su krediti porasli za 30 posto u 1996. i 36 posto u 1997.
5Na osnovu indeksa cijena na malo.