Sredinom travnja ove godine Hrvatska narodna banka prvi je put sudjelovala u financiranju zajma koji je Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio nekoj zemlji. Tom je transakcijom Republika Hrvatska de facto postala zemlja kreditor MMF-a, pridruživši se skupini od 50-ak zemalja za koje je MMF procijenio da su financijski dovoljno snažne da sudjeluju u financiranju zajmova MMF-a. HNB uplaćuje sredstva zemlji korisnici MMF-ovog zajma, međutim dužnik Hrvatskoj nije ta zemlja, već MMF, a to potraživanje uračunava se u međunarodne pričuve naše zemlje.
Jedna od ključnih zadaća MMF-a je, naime, pružanje financijske pomoći zemljama članicama koje mogu imati ili već imaju poteškoće s platnom bilancom. U takvom razvoju događaja podmirivanje međunarodnih obveza, poput plaćanja uvoza robe i usluga ili otplaćivanja vanjskog duga moglo bi biti ugroženo. Financijska potpora MMF-a tim zemljama daje potreban prostor za provedbu gospodarskih politika koje će umanjiti ekonomske neravnoteže i osigurati gospodarsku stabilnost i rast.
Hrvatska je u prošlosti i sama bila korisnik MMF-ove financijske pomoći. Postala je članicom MMF-a u prosincu 1992. te je 1990-ih i 2000-ih godina koristila nekoliko financijskih aranžmana i zajmova MMF-a. Ti aranžmani omogućili su Hrvatskoj da stabilizira gospodarstvo i stvori temelje za gospodarski oporavak i razvoj, a ujedno i signalizira financijskim tržištima da vodi odgovornu politiku.
Hrvatska je proteklih godina ostvarivala snažan gospodarski rast, praćen kontinuiranim smanjivanjem javnoga i vanjskog duga te poboljšanjem salda tekućeg računa platne bilance. Stoga su stručnjaci MMF-a u siječnju ove godine ocijenili da je hrvatska vanjska pozicija dovoljno snažna da postane zemlja kreditor. Jedan od važnih čimbenika za tu ocjenu bio je i ulazak Hrvatske u europodručje 2023. godine, čime je Hrvatska ušla u krug zemalja s globalnom pričuvnom valutom, odnosno valutom koju središnje banke i druge financijske institucije širom svijeta drže u svojim deviznim pričuvama i kojom se koriste za međunarodne transakcije.
Nakon što je tu ocjenu potvrdio Odbor izvršnih direktora MMF-a, Hrvatska je krajem siječnja ove godine uvrštena na popis zemalja koje sudjeluju u tzv. Planu financijskih transakcija MMF-a – mehanizmu putem kojeg zemlje članice sudjeluju u financiranju aranžmana koje odobrava MMF.
U novom HNBlogu pod nazivom "Kako je i zašto Hrvatska nakon tri desetljeća postala zemlja kreditor MMF-a" Ane Martinis, direktorice Direkcije za odnose s međunarodnim financijskim institucijama i Marka Olenkovića, višeg savjetnika u Direkciji za odnose s međunarodnim financijskim institucijama, saznajte kako je Hrvatska prošla put od zemlje korisnice pomoći MMF-a do zemlje koja danas sudjeluje u financiranju zajmova drugim članicama MMF-a te kako izgleda to financiranje i koja je uloga Hrvatske narodne banke u tom procesu.