S obzirom da se u povodu istražnih postupaka što ih vode austrijske i njemačke vlasti o poslovanju bankovne grupe Hypo Alpe Adria International AG iz Klagenfurta i njenom preuzimanju od strane njemačke Bayerische Landesbank (BLB), München, u javnosti, pa i od strane domaćih i inozemnih medija, ponovo postavljaju i pitanja o ulozi i postupanju Hrvatske narodne banke (HNB), a vezano za status i poslovanje njihovih podružnica u Hrvatskoj, smatramo potrebnim podsjetiti da su jasni i nedvosmisleni odgovori na takva pitanja javno iznijeti i to odmah nakon donošenja relevantnih odluka hrvatske središnje banke. Tome ni danas nemamo ništa bitno i novo dodati.
Stoga se čini potrebnim - premda su ti odgovori svakome zainteresiranome neprekidno dostupni, na hrvatskom i na engleskom jeziku, na našoj web adresi www.hnb.hr - doslovno ponoviti nekoliko priopćenja HNB-a za javnost, u kojima je na navedenu temu iznijeto sljedeće:
11. srpnja 2007.
BLB BEZ SUGLASNOSTI ZA HAAB I SLAVONSKU BANKU
Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj je današnjoj sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog i uz sudjelovanje ministra financija Ivana Šukera, razmotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja i usvojio projekciju monetarne politike za treće ovogodišnje tromjesečje. Na današnjoj je sjednici razmatran i zahtjev njemačke Bayerische Landesbank iz Münchena za indirektno stjecanje više od 50 posto vlasničkog udjela u temeljnom kapitalu Hypo Alpe-Adria Bank d.d. Zagreb, te isto takvog udjela u Slavonskoj banci d.d. Osijek, kao i zahtjevi Berlin & Co. Capital S.a.r.l. iz Luksemburga za stjecanje udjela većeg od 20 posto u obje navedene banke.
Savjet HNB-a nije uspio potrebnom dvotrećinskom većinom donijeti odluku niti o odbijanju zahtjeva niti o davanju suglasnosti za ponovni - ovoga puta neizravni - vlasnički ulazak BLB-a u hrvatski bankovni sustav. U takvim okolnostima, ovlasti za donošenje konačne odluke ima guverner, koji je - nakon navedenog ishoda glasovanja - obavijestio članove Savjeta da će donijeti odluku kojom se suglasnost odbija, bez obzira na uvažavanje svih političkih i drugih argumenata koji govore u prilog suglasnosti.
S obzirom da su u pitanju povezane osobe, suglasnost nije dobio ni Berlin & Co Capital S.a.r.l. iz Luksemburga, osnovan ove godine, koji želi također steći kvalificirane udjele u HAAB i Slavonskoj banci.
11. srpnja 2007.
Izjava za javnost guvernera Hrvatske narodne banke dr. Željka Rohatinskog u povodu odluke o uskraćivanju suglasnosti Bayerische Landesbank za ponovni ulazak u hrvatski bankovni sustav
Donošenje odluke Hrvatske narodne banke o davanju ili odbijanju prethodne suglasnosti BLB-u za indirektno stjecanje kvalificiranog udjela u HAAB d.d. Zagreb i u Slavonskoj banci d.d. Osijek bilo je osjetljive prirode zbog mogućnosti njezinog dovođenja u širi kontekst ekonomskih i političkih odnosa Hrvatske i pojedinih članica EU, te posebno u kontekst razvoja daljnjih pregovora o pristupanju Hrvatske EU. Imajući to na umu, razmotrena su dva aspekta ovog slučaja:
S aspekta "pravila struke" nevažno je što se radi o njemačkoj banci visokog međunarodnog rejtinga kao potencijalnom preuzimatelju, kao i to što se radi o austrijskoj banci-majci koja tim preuzimanjem nastoji riješiti neke probleme u svom poslovanju. Za ocjenu podobnosti potencijalnog preuzimatelja najvažnija je bila ocjena prethodnog poslovanja BLB-a u Hrvatskoj, kao bivšeg većinskog vlasnika Riječke banke. S tim u vezi ocijenjeno je da su njegovi konkretni postupci u vrijeme krize Riječke banke bili daleko ispod profesionalne razine koja se od banke takvog ugleda kao što je BLB mogla očekivati (do krize je došlo jer su zakazali ključni kontrolni mehanizmi u banci, vlasnik je napustio banku u najkritičnijem trenutku, pomirivši se s gubitkom uloženog kapitala i prepustivši hrvatskoj Vladi i HNB-u da zaustave navalu na šaltere i spriječe domino-efekt čije posljedice su mogle poprimiti katastrofalne razmjere). Zato su se od BLB-a očekivala čvrsta jamstva da se sličan scenarij neće ponoviti u hipotetskom slučaju neke buduće krize, koja su međutim izostala.
S aspekta "političke i ekonomske realnosti" važno je upravo to da se radi o respektabilnoj njemačkoj banci u državnom vlasništvu, pri čemu je poznata podrška koju je Njemačka pružala i pruža Hrvatskoj na njezinom putu u EU, kao i značaj koji ekonomske veze s Njemačkom imaju za našu zemlju. Iz tih razloga, neovisno od prethodnog negativnog iskustva s poslovanjem BLB-a u Hrvatskoj, postoje argumenti u prilog pružanja prilike toj banci za ponovni početak rada na hrvatskom tržištu.
Na sjednici Savjeta HNB-a održanoj 11. srpnja razmotrena su oba ova aspekta, ali Savjet nije uspio potrebnom većinom glasova donijeti konačnu odluku. U takvoj situaciji, ocjenjujući da bi odlaganje donošenja odluke bilo štetno i za BLB i za HNB, temeljem ovlasti iz članka 39, točka 4 Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci, donio sam odluku kojom se odbija prethodni zahtjev BLB-a za indirektno stjecanje kvalificiranih udjela u HAAB Zagreb i u Slavonskoj banci.
Potpuno sam svjestan težine takve odluke i osobne odgovornosti, ali i duboko uvjeren u njezinu ispravnost.
12. rujna 2007.
BLB DOBIO SUGLASNOST ZA HAAB I SLAVONSKU BANKU
Savjet Hrvatske narodne banke na današnjoj je sjednici, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio i prihvatio novi zahtjev Bayerische Landesbank (BLB) iz Münchena, kojim je zatražena suglasnost središnje banke za neizravno stjecanje vlasničkog udjela većeg od 50 posto u Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Zagreb (HAAB) i u Slavonskoj banci d.d. Osijek. Zahtjev je prihvaćen, s obzirom da je BLB u novom zahtjevu dostavljenom HNB-u 28. kolovoza 2007. prihvatio sve uvjete koje je postavio HNB nakon srpanjskog odbijanja prvog zahtjeva.
Kupnjom Hypo Alpe-Adria-Bank International AG iz Klagenfurta, BLB je posredno stekao vlasničke udjele i u svim društvima-kćerima, uključujući i dvije banke u Hrvatskoj. Za vlasničku promjenu u tim bankama BLB mora pribaviti i suglasnost hrvatske središnje banke. Imajući u vidu negativna iskustva s BLB-om kao svojedobnim vlasnikom Riječke banke d.d. Rijeka, kao i to da u prvom zahtjevu, dostavljenom u svibnju ove godine, nisu bila uključena odgovarajuća kvalitetna jamstva da se slična situacija ne ponovi, HNB je taj zahtjev 11.srpnja ove godine odbio.
Budući da BLB i nakon toga nije izgubio zanimanje za hrvatsko tržište, HNB je istaknuo minimalne uvjete koje BLB mora ispuniti ukoliko namjerava uputiti novi zahtjev. Među njima su obveza pojašnjenja razloga napuštanja Riječke banke u kriznoj situaciji i javna isprika štedišama te banke zbog takvog postupka; provedba dubinskog snimanja poslovanja u obje novostečene banke u Hrvatskoj; procjena potencijalnih gubitaka u tim bankama i dokapitalizacija koja ih u potpunosti pokriva, uz postizanje i održavanje odgovarajuće stope adekvatnosti kapitala; unaprjeđenje sustava upravljanja i kontrole svih rizika; promptna primjena smjernica HNB-a za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
BLB je sve te zahtjeve prihvatio, a rezultati dubinskog snimanja banaka dodatno su potvrdili njihovu opravdanost. Slijedom toga, ove će godine HAAB biti dokapitaliziran s ukupno 250 milijuna eura (od čega je 150 milijuna već realizirano), a Slavonska banka sa 100 milijuna eura (dosad realizirano 30 milijuna). Time će stopa adekvatnosti kapitala biti podignuta na razinu iz sredine 2005. godine i tako održavana najmanje u slijedećih godinu dana: kod HAAB na 18,6 posto, a kod Slavonske banke 22,6 posto. Na taj način BLB je daleko više uključen u sređivanje stanja i rješavanje prisutnih problema u ovim dvjema bankama nego što je bilo predviđeno u njegovom prvom zahtjevu za suglasnost. Nakon pobližeg snimanja stanja, BLB je ocijenio neophodnom reviziju sustava upravljanja i kontrole svih rizika u obje banke, te njihovo neodložno usklađivanje sa standardima bankovne grupe u čiju vlasničku strukturu se uključuju. Imajući u vidu pomake koje je u nekoliko posljednjih godina BLB ostvario u svom poslovanju i upravljanju rizicima, kao i saznanje da ta banka primjenjuje nacionalnu regulativu koja je u potpunosti usklađena sa zahtjevima Europske unije, za očekivati je da će i to pridonijeti poboljšanju stanja i stabilnosti budućeg poslovanja dviju ovdašnjih banaka.
U razmatranju novog zahtjeva BLB-a uzete su u obzir sve iznijete činjenice, pa i profesionalna spremnost njemačkih bankara na suradnju tijekom njegove pripreme. Imajući sve to u vidu, središnja banka odlučila je - unatoč neprihvatljivom postupanju u krizi Riječke banke početkom 2002. godine - novi zahtjev BLB-a prihvatiti i dopustiti mu povratak na hrvatsko tržište. Takva odluka donijeta je s uvjerenjem da su iz prethodnog iskustva i dosadašnjih zbivanja izvučene pouke, korisne ne samo za BLB i njegove banke-kćeri nego i za hrvatski bankovni sustav u cjelini.
Na ovoj sjednici prihvaćen je i zahtjev povezanog društva Berlin & Co Capital S.á.r.l. iz Luksemburga za indirektno stjecanje vlasničkog udjela većeg od 20 posto u spomenutim dvjema bankama u Hrvatskoj.