Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.
Objava statističkih pokazatelja duga opće države za lipanj 2022. godine
Prema konačnim podacima statistike državnih financija za drugo tromjesečje 2022. ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju lipnja 2022. godine iznosilo je 343,7 milijarda kuna, pa je u odnosu na kraj ožujka 2022. ostvaren rast od 1,0 milijardu kuna (ili 0,3%), a u odnosu na kraj lipnja 2021. taj je dug veći za 2,2 milijarde kuna (ili 0,6%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 8,5 milijarda kuna (ili 3,8%) te padom inozemnog duga za 6,3 milijarde kuna (ili 5,3%). U odnosu na kraj prethodnog tromjesečja unutarnji dug bilježi rast za nešto manje od 6,5 milijarda kuna (ili 2,9%), dok inozemni dug bilježi pad za nešto više od 5,4 milijarde kuna (ili 4,6%).
Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], udio duga u BDP-u već peto tromjesečje zaredom nastavlja padati te se približava vrijednostima iz prvog tromjesečja 2020., tj. trenutku prije pojave negativnih efekata pandemije bolesti COVID-19. Ukupni dug na kraju lipnja 2022. iznosio je 73,1% BDP-a, a na kraju lipnja prethodne godine taj je udio iznosio 84,9%, što je smanjenje od 11,8 postotnih bodova na godišnjoj razini i smanjenje od 2,9 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja, kada je ovaj udio iznosio 76,0%.
Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti, pa tako na kraju lipnja 2022. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,8%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,7%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 5,5%). Pritom je kratkoročni dug na kraju lipnja 2022. bio za 3,1 milijardu kuna (ili 14,3%) manji u odnosu na kraj lipnja 2021., a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 5,5 milijarda kuna (ili 1,7%).
Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)
-
Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug ↑
-
Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a ↑
-
Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države. ↑