Tablica H11a Indeksi efektivnih tečajeva kune
Indeks nominalnoga efektivnog tečaja kune ponderirani je geometrijski prosjek indeksa bilateralnih nominalnih tečajeva kune prema odabranim valutama glavnih trgovinskih partnera. Valute glavnih trgovinskih partnera i njihovi ponderi određeni su na osnovi strukture uvoza i izvoza robe prerađivačke industrije, pri čemu ponderi odražavaju izravnu uvoznu konkurenciju, izravnu izvoznu konkurenciju i izvoznu konkurenciju na trećim tržištima (vidi Okvir 2. Biltena HNB-a broj 165, 2011.). Skupinu zemalja za formiranje indeksa efektivnih tečajeva kune čine 22 zemlje partneri, a to su: a) iz europodručja devet zemalja: Austrija, Belgija, Francuska, Njemačka, Italija, Nizozemska, Slovačka, Slovenija i Španjolska; b) iz EU-a, a izvan europodručja, četiri zemlje: Češka, Madžarska, Poljska i Švedska te c) izvan EU-a devet zemalja: Bosna i Hercegovina, Japan, Kina, Rusija, SAD, Srbija, Švicarska, Turska i Velika Britanija. Ponderi koji se pridružuju pojedinim zemljama u izračunu efektivnih tečajeva kune jesu ponderi koji se mijenjaju s vremenom (engl. time varying weights), a izračunati su tako da odražavaju prosječnu strukturu vanjske trgovine RH tijekom tri uzastopne godine (više o tome vidi u Okviru 3. Biltena HNB-a broj 205, 2014.), sve do razdoblja 2016. – 2018., koje se trenutačno rabi i pri izračunu indeksa za sljedeće godine. Pri izračunu efektivnih tečajeva kune primjenjuje se metodologija fiksnoga ulančanog povezivanja na trogodišnjoj razini (engl. fixed chain-linking). Serije baznih indeksa izračunate su na osnovi 2010. godine. Povećanje indeksa nominalnoga efektivnog tečaja kune u određenom razdoblju pokazatelj je deprecijacije tečaja kune prema košarici valuta i obratno.
Indeks realnoga efektivnog tečaja ponderirani je geometrijski prosjek indeksa bilateralnih tečajeva kune korigiranih odgovarajućim indeksima relativnih cijena ili troškova (odnos indeksa cijena ili troškova u zemljama partnerima i domaćih cijena). Za deflacioniranje se primjenjuju indeksi proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu, indeksi potrošačkih cijena, odnosno harmonizirani indeksi potrošačkih cijena za zemlje članice EU-a i indeksi jediničnih troškova rada u ukupnom gospodarstvu i prerađivačkoj industriji. Serija indeksa proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu (domaćem i nedomaćem) za Hrvatsku je raspoloživa od siječnja 2010., a za godine prije 2010. serija indeksa proizvođačkih cijena industrije na ukupnom tržištu jednaka je indeksu proizvođačkih cijena na domaćem tržištu. Serija potrošačkih cijena u Hrvatskoj konstruirana je tako da se do prosinca 1997. godine primjenjuju indeksi cijena na malo, a od siječnja 1998. indeksi potrošačkih cijena. Podaci o jediničnim troškovima rada nisu dostupni za sve zemlje, pa je košarica zemalja za izračun realnoga efektivnog tečaja kune uz jedinične troškove rada u ukupnom gospodarstvu i prerađivačkoj industriji sužena na 16 odnosno 14 zemalja trgovinskih partnera – sve zemlje trgovinski partneri (dakle njih 22) bez Švicarske, Turske, Kine, Rusije, BiH i Srbije, odnosno bez spomenutih šest te Belgije i Japana. Jedinični troškovi rada za Hrvatsku izračunati su kao omjer isplaćenih naknada po zaposleniku i proizvodnosti rada, izraženo kao BDP po zaposlenom (više o izračunu jediničnih troškova rada vidi u Okviru 1. Biltena HNB-a broj 141, 2008.). Podaci o realnom efektivnom tečaju za posljednji su mjesec preliminarni. Također su moguće određene korekcije prijašnjih podataka u skladu s naknadnim izmjenama podataka o deflatorima koji se primjenjuju u izračunu indeksa realnoga efektivnog tečaja kune.