Utjecaj tečajnih razlika na financijski rezultat poslovanja HNB-a

Objavljeno: 18.10.2018.

Prvi put nakon 2003. Hrvatska narodna banka u 2017. zabilježila je negativan financijski rezultat. Takav je rezultat bio posljedica nerealiziranih negativnih tečajnih razlika. Izuzmu li se negativne tečajne razlike, HNB je u 2017. ostvario operativni višak prihoda nad rashodima. Gubitak u 2017. bez poteškoća je pokriven iz općih pričuva, ne opterećujući proračun Republike Hrvatske, dok je temeljni kapital ostao sačuvan. HNB i dalje raspolaže općim pričuvama u visini od 11,3 mlrd. kuna koje su dovoljan zaštitni sloj za pokrivanje mogućih negativnih tečajnih razlika u budućnosti. Osim toga, HNB je do danas gotovo svu svoju realiziranu dobit, koja iznosi više od 7 mlrd. kuna, prenio u državni proračun. Dostupna godišnja izvješća središnjih banaka drugih zemalja Europske unije pokazuju kako su zbog jačanja eura u 2017. gotovo sve središnje banke zabilježile negativne tečajne razlike. Pritom su njihove negativne tečajne razlike bile relativno višestruko veće u odnosu na one koje je zabilježio HNB.

Prvi put nakon 2003. Hrvatska narodna banka u 2017. zabilježila je negativan financijski rezultat, a on je ostvaren i u prvoj polovini 2018. Takav je rezultat u ovim razdobljima bio posljedica nerealiziranih negativnih tečajnih razlika. Izuzmu li se negativne tečajne razlike HNB je, kao i svih dosadašnjih godina, u 2017. i u prvih šest mjeseci 2018. ostvario operativni višak prihoda nad rashodima. U 2017. negativne tečajne razlike u iznosu od 2,55 mlrd. kuna nastale su zbog jačanja eura u odnosu na američki dolar na svjetskom deviznom tržištu i, manjim dijelom, zbog jačanja kune u odnosu na euro. Negativne tečajne razlike u prvih šest mjeseci 2018. u iznosu od 1,42 mlrd. kuna zabilježene su ponajprije zbog jačanja kune u odnosu na euro. Takva tečajna kretanja obračunski su umanjila kunski iskaz međunarodnih pričuva, što proizlazi iz činjenice da su međunarodne pričuve, koje čine gotovo cjelokupnu imovinu HNB-a, nominirane u devizama, dok su obveze HNB-a većinom u kunama. Nerealizirane negativne tečajne razlike utječu na konačan rezultat financijskog poslovanja HNB-a zbog primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) prema kojima se tečajne razlike računovodstveno prvo priznaju u Izvještaju o dobiti ili gubitku. Tek nakon toga dobit se raspodjeljuje ili gubitak tereti opće pričuve HNB-a.

Činjenica da tečajne razlike mogu utjecati na konačan rezultat poslovanja HNB-a nije nova, pa je u pojedinim godinama upravo zahvaljujući pozitivnim tečajnim razlikama ostvaren značajan pozitivan financijski rezultat. Ako se promatra zadnjih deset godina, u čak četiri godine (2010., 2011., 2014. i 2015.) rezultat je bio veći od 2 mlrd. kuna upravo zbog velikih pozitivnih tečajnih razlika. U 2010. iznosio je 2,01 mlrd. kuna, od čega su pozitivne tečajne razlike iznosile 1,86 mlrd. kuna, u 2011. iznosio je 2,61 mlrd. kuna, od čega su tečajne razlike iznosile 2,00 mlrd. kuna, u 2014. iznosio je 2,74 mlrd. kuna, od čega su tečajne razlike iznosile 2,22 mlrd. kuna, a u 2015. iznosio je 2,03 mlrd. kuna, od čega su tečajne razlike iznosile 1,59 mlrd. kuna.

U skladu s tim treba naglasiti kako je HNB od pozitivnih nerealiziranih tečajnih razlika u proteklim godinama stvorio značajne opće pričuve; tako je i gubitak u 2017. bez poteškoća pokriven iz općih pričuva, ne opterećujući proračun Republike Hrvatske, dok je temeljni kapital ostao sačuvan. HNB i dalje raspolaže općim pričuvama u visini od 11,3 mlrd. kuna koje su dovoljan zaštitni sloj za pokrivanje mogućih negativnih tečajnih razlika u budućnosti. Usto, valja naglasiti kako je HNB do danas gotovo svu svoju realiziranu dobit, koja iznosi više od 7 mlrd. kuna, prenio u državni proračun. Štoviše, čak i u godinama kada su na tržištima bile povijesno niske i značajno negativne eurske kamatne stope, od 2011. do 2016., HNB je zahvaljujući dobrom upravljanju međunarodnim pričuvama ukupno u proračun prenio 2,33 mlrd. kuna dobiti.

U svom djelovanju središnje se banke rukovode ciljem održavanja stabilnosti cijena i financijske stabilnosti, a ne ciljem profitabilnosti kao što to rade poslovne banke. Kod većine središnjih banaka, a osobito središnjih banaka malih i otvorenih gospodarstava kao što je i hrvatsko, valutna struktura imovine i obveza nije usklađena budući da znatan dio njihove aktive obično čini devizna inozemna imovina odnosno međunarodne pričuve, dok su obveze nominirane u domaćoj valuti. Unatoč tome, one ne pribjegavaju zatvaranju otvorene valutne pozicije zaštitom od rizika (engl. hedging) jer takve operacije zbog visine troškova ne bi jamčile ostvarivanje pozitivnog rezultata, a svojim bi utjecajem na tržište mogle izravno ugroziti ciljeve monetarne politike.

Dostupna godišnja izvješća drugih središnjih banaka zemalja Europske unije pokazuju kako su zbog jačanja eura u 2017. gotovo sve središnje banke zabilježile negativne tečajne razlike. Pritom su njihove negativne tečajne razlike bile relativno višestruko veće u odnosu na one koje je zabilježio HNB. Tako su negativne tečajne razlike HNB-a u 2017. iznosile 2,3% ukupnih međunarodnih pričuva, dok su primjerice u slučaju Europske središnje banke tečajne razlike dosegnule 10,1% pričuva. Negativne tečajne razlike ostvarile su, primjerice, i središnje banke Njemačke (3,9% pričuva), Španjolske (9,5% pričuva), Austrije (5,6% pričuva) i Finske (8,1% pričuva).

Također, postoji niz primjera središnjih banaka u kojima su negativne tečajne razlike uzrokovale velike gubitke. U novije vrijeme može se izdvojiti slučaj švicarske središnje banke (u nastavku SNB). Naime, snažni aprecijacijski pritisci na švicarski franak (CHF) zbog pojačane potražnje za tom valutom kao sigurnim utočištem u razdoblju nestabilnosti na financijskim tržištima doveli su do velikog negativnog rezultata SNB-a u 2010. i 2015. godini. Tako je gubitak SNB-a u 2010. iznosio –20,8 mlrd. CHF (10,2% pričuva ili 3,4% BDP-a), a u 2015. čak –23,3 mlrd. CHF (3,9% pričuva ili 3,6% BDP-a). U pojedinim zemljama negativne tečajne razlike dovele su i do negativnog kapitala. Slovačka središnja banka već dugi niz godina bilježi negativan kapital, dok je Češka središnja banka zbog aprecijacije domaće valute u 2017. također ostvarila tako negativan rezultat da sada ponovno ima negativan kapital. HNB nikada nije bio ni blizu takvoj situaciji, nego je u danim okolnostima formirao opće pričuve koje štite kapital HNB-a od negativnih tečajnih razlika te je ujedno uspješno upravljao međunarodnim pričuvama. To se posebno odnosi na uvjete produljenog razdoblja povijesno niskih i negativnih eurskih kamatnih stopa na financijskim tržištima. Tako HNB kontinuirano ostvaruje povrate na ulaganja međunarodnih pričuva koji osiguravaju pozitivno operativno poslovanje središnje banke, čime se u skladu sa zakonskim odredbama pridonosi isplatama dijela dobiti u proračun, što sve zajedno osigurava financijsku neovisnost HNB-a.

Na kraju, uvođenje eura u Hrvatskoj podrazumijevat će za Hrvatsku narodnu banku primjenu računovodstvenih pravila Europske središnje banke. Tada tečajne razlike, zbog njihova drugačijega računovodstvenog tretmana, više neće moći tako značajno određivati ukupni rezultat financijskog poslovanja kao što je sada slučaj. To će povećati predvidivost financijskog rezultata, vjerojatnost isplata dobiti u državni proračun te još više osnažiti financijsku neovisnost HNB-a.