"Ukupna inflacija u europodručju postupno se snižava pod utjecajem pada cijena energenata i sirovina i normalizacije u lancima opskrbe, no temeljna inflacija još uvijek je postojana. U Hrvatskoj se smanjuju svi pokazatelji inflacije, kao i inflacijska očekivanja potrošača i poduzeća, ali poboljšanje gospodarskih izgleda i snažno tržište rada otežavaju usporavanje inflacije", rekla je danas Sandra  Švaljek, zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke u uvodnom predavanju pod nazivom "Inflacija i monetarna politika" na 26. znanstveno-stručnoj konferenciji "Financijsko tržište" u organizaciji Hrvatske udruge banaka.

Zamjenica guvernera pritom je naglasila kako je rast BDP-a na tromjesečnoj razini i pouzdanje u Hrvatskoj iznad prosjeka europodručja te da se, u tom kontekstu, očekuju tek postupno spuštanje inflacije prema ciljanoj razini. "U 2023. inflacija bi se u Hrvatskoj mogla smanjiti na 7%, uz nastavak usporavanja na 2,2% u 2025.", ustvrdila je zamjenica guvernera. Prema njenim riječima, Europska središnja banka je na povišenu inflaciju reagirala najbržim zaoštravanjem monetarne politike od početaka eura te je uz snažno povećanje referentnih kamatnih stopa početkom ove godine započela i s takozvanim kvantitativnim zaoštravanjem, odnosno smanjenjem otkupa državnih obveznica zemalja europodručja. " Zaoštravanje monetarne politike prenosi se na uvjete financiranja i povećanje kamata za građane i poduzeća u europodručju, ali je u Hrvatskoj prijenos na kamatne stope odgođen, a kreditna aktivnost još uvijek razmjerno stabilna. Naime, iako aktivne kamatne stope domaćih banaka nastavljaju rasti uz nastavak pooštravanja standarda odobravanja kredita, ta dinamika je ipak osjetno blaža nego u drugim državama europodručja i to zbog visoke likvidnosti domaćih banaka, što je dobrim dijelom i posljedica ulaska u eurpodručje, čime je bankama oslobođen dio likvidnosti uslijed ukidanja obvezne rezerve koju su bili dužni držati kod HNB-a.