ZIBOR mora biti zamijenjen drugim stopama

Objavljeno: 5.12.2019.

ZIBOR (engl. Zagreb Interbank Offered Rates) – indeksi koji služe kao referentne vrijednosti na hrvatskom tržištu – neće se moći koristiti nakon 1. siječnja 2020. i moraju biti zamijenjeni. ZIBOR, naime, neće biti usklađivan s Uredbom (EU) br. 2016/1011 (EU Benchmarks Regulation - BMR) koja u cilju pravilnijeg funkcioniranja unutarnjeg tržišta, osobito financijskih, kao i veće transparentnosti te zaštite potrošača i ulagača, do početka 2020. traži prilagodbu svih referentnih kamatnih stopa ili vrijednosti u Europskoj uniji novim zahtjevima u pogledu administriranja i autorizacije. Odlučile su to banke koje sudjeluju u izračunu ZIBOR-a, obrazloživši odluku skorim uvođenjem eura te visokim financijskim i drugim zahtjevima za održavanje ZIBOR-a u skladu s novom regulativom. O tome je Hrvatska udruga banaka obavijestila Hrvatsku narodnu banku, instituciju nadležnu za nadzor nad referentnim kamatnim stopama i davanje odobrenja administratorima u Hrvatskoj.

Sagledavajući navedeno, a uz ocjenu da nije izgledno da će nov zahtjev za administriranje ZIBOR-a biti podnesen do krajnjeg roka - 31. prosinca 2019. godine, Hrvatska narodna banka zatražila je od banaka koje koriste ZIBOR da bez odgode pokrenu proces zamjene te referentne kamatne stope, uz pravovremeno i obuhvatno informiranje klijenata o tom procesu. Također, da o poduzetim aktivnostima redovito obavještavaju središnju banku, uključivo o alternativama koje će ponuditi svojim klijentima.

Kada je riječ o ugovorima s potrošačima, s obzirom da spomenuta uredba EU-a naglasak stavlja upravo na tu grupu klijenata, kako ne bi ovom zamjenom bili dovedeni u nepovoljniji položaj, od banaka se zahtijeva sljedeće:

  • da se potrošaču omogući refinanciranje kredita i prijevremeni raskid ugovora o depozitu bez naknade;
  • da mu se dostave najmanje dvije alternativne ponude ;
  • ako ponude podrazumijevaju nove (zamjenske) parametre promjenjivosti, da se potrošaču dostavi povijesni pregled kretanja ponuđenih alternativnih parametara promjenjivosti kamatne stope, i to najmanje za razdoblje unatrag pet godina i jasno istaknu rizici koji proizlaze za potrošača kod izbora bilo kojeg od ponuđenih novih parametara promjenjivosti kamatne stope;
  • kod ugovora o kreditu, potrošaču valja dostaviti i simulaciju otplatnog plana za preostalo razdoblje trajanja ugovora o kreditu i to za konkretne ponude kreditne institucije, a iz koje se može jasno prepoznati utjecaj na mjesečni iznos rate/anuiteta za potrošača;
  • neovisno o izdvojenim konkretnim ponudama, potrošaču treba ukazati na mogućnost refinanciranja kredita i prijevremenog raskida ugovora o depozitu bez naknade, a kod depozita priznavanje ugovorene kamate do trenutka prijevremenog raskida ugovora;
  • da se potrošača obavijesti o roku do kojeg može sklopiti dodatak ugovoru, kao i o tome gdje i kada može pristupiti sklapanju dodatka ugovoru te da mu se jasno ukaže na posljedice u slučaju da se ne odazove pozivu kreditne institucije na reguliranje (aneksiranje) ugovora.

Naposljetku, banke trebaju potrošaču dati dovoljno vremena za razmatranje ponuđenih mogućnosti i donošenje informirane odluke, nakon primitka obavijesti i poziva na sklapanje dodatka ugovoru.

Prema raspoloživim podacima ZIBOR se pretežito koristi pri ugovaranju u kreditnim odnosima, zatim u depozitnim (kod oročenih depozita), kao i za određivanje cijene financijskih instrumenata i izvedenica, pri čemu je njegova zastupljenost u odnosu na druge referentne kamatne stope niska. Primjerice, udio kredita s promjenjivom kamatnom stopom odobrenih uz ZIBOR kretao se u razdoblju od listopada 2017. do rujna 2019. od 0,77% do 1,3%, a na kraju rujna 2019. bio je 1,1% (1,77 mlrd. kuna). Pritom je 83,7% kredita vezanih uz ZIBOR odobreno sektoru trgovačkih društava, 10,4% sektoru kućanstava (i to uglavnom obrtnicima), a 5,8% ostalim sektorima (financijske institucije i država). Kada je riječ o depozitima, ZIBOR je kao referentna kamatna stopa ugovoren kod depozita države u iznosu 21,9 milijuna kuna.

U nastavku donosimo podatke o zastupljenosti ZIBOR-a u odnosu na druge referentne stope kod kredita banaka odobrenih uz promjenjivu kamatnu stopu.

Tablica: Struktura kredita banaka uz promjenjivu kamatnu stopu prema parametru i sektoru, 30. rujna 2019.

Vrsta referen-

tne

stope (RS)

Trgovačka

društva

Kućanstva

Financijske

institucije

Država

Ukupno

Udio RS-a u ukupnim kreditima

Admini-strativna promje-njiva

9.377.295.543

4.929.684.049

320.539.940

1.034.192.810

15.661.712.342

9,7%

Euribor

 

23.218.271.586

18.224.933.183

183.223.208

27.877.629.224

69.504.057.201

42,9%

Libor

 

223.401.191

318.228.605

271.445.851

62.256.048

875.331.694

0,5%

NRS

 

404.031.598

45.826.405.400

21.782.583

15.763.406

46.267.982.987

28,5%

Trezor-ski zapisi MF

5.174.422.558

5.420.026.778

163.134.619

4.649.287.724

15.406.871.678

9,5%

ZIBOR

 

1.490.569.668

185.979.108

62.589.740

40.738.205

1.779.876.722

1,1%

Ostalo

 

1.981.792.681

250.555.711

3.286.937

73.125.452

2.308.760.781

1,4%

Nije primje-njivo

6.205.166.153

3.930.970.670

226.520.587

31.627.338

10.394.284.748

6,4%