Guverner Boris Vujčić razgovarao je s Bloombergovim novinarima Markom Schroersom i Jasminom Kuzmanović. Intervju je objavljen 24. ožujka 2026.
Europska središnja banka mora biti „vrlo agilna i oprezna” kako bi zadržala inflaciju pod kontrolom dok rat u Iranu povećava rizik od stagflacije, izjavio je član Upravnog vijeća Boris Vujčić.
Vujčić, koji u lipnju stupa na dužnost potpredsjednika ESB-a, kazao je da će se uskoro znati hoće li posljedice sukoba zahtijevati povećanje kamatnih stopa. Ipak, upozorio je da najnoviji razvoj događaja upućuje na rastuće rizike ubrzanog rasta potrošačkih cijena uz istodobno slabljenje gospodarske aktivnosti.
„Ne vidimo stagflaciju, ali postoji rizik kretanja u tom smjeru ”, rekao je guverner Hrvatske narodne banke u intervjuu u Zagrebu. „Koliko ćemo daleko otići u tom smjeru vrlo je teško predvidjeti.”
Tvorci monetarne politike, uključujući predsjednika njemačke središnje banke Joachima Nagela, najavljuju da bi ESB na sastanku sljedećeg mjeseca mogao razmotriti povećanje troškova zaduživanja zbog snažnog rasta cijena energije koji potiče rast inflacije. Vujčić pritom ostavlja otvorene sve mogućnosti.
„U današnjem svijetu travanj je još daleko”, rekao je. „Bit će mnogo novih podataka i vijesti”, navodi, dodajući da je „u takvim situacijama sve neizvjesno”.
Prema novim projekcijama ESB-a, inflacija potrošačkih cijena u europodručju ove bi godine u osnovnom scenariju trebala iznositi 2,6%, znatno više nego što se ranije očekivalo. U pesimističnijem scenariju, uz dugotrajnije poremećaje u opskrbi naftom i plinom, inflacija bi mogla dosegnuti 6,3%.
Iako je „cijena čekanja trenutačno visoka”, Vujčić ističe da se „već udaljavamo od osnovnog prema nepovoljnijim scenarijima”.
Ako ESB zaključi da je potrebno povećati kamatne stope, vidi dvije mogućnosti: započeti ranije s nizom uzastopnih manjih povećanja ili s povećanjima započeti kasnije, ali s većim koracima.
„Bolje je krenuti s manjim povećanjem i potom pratiti razvoj situacije”, tvrdi Vujčić. „Zasad je još prerano donositi zaključke, ali uskoro ćemo znati hoćemo li morati djelovati.”
Tržišta trenutačno očekuju i do tri povećanja depozitne stope od 0,25 postotnih bodova ove godine, s trenutačne razine od 2%. Sve više ekonomista smatra da je zaoštravanje monetarne politike neizbježno, uz prvo od dva povećanja u travnju ili lipnju.
„Mislim da jedno ili dva povećanja ne bi znatno naštetila gospodarstvu”, rekao je Vujčić. „No treba se zapitati jesu li uopće potrebna, jer bi netko mogao tvrditi i da jedno ili dva smanjenja ne bi donijela osobitu korist gospodarstvu.”
Tržišna očekivanja gotovo sigurno već obuhvaćaju neki oblik trajnije štete energetskoj infrastrukturi u Perzijskom zaljevu i dulju blokadu Hormuškog tjesnaca, čak i nakon što je američki predsjednik Donald Trump u ponedjeljak odgodio planirane napade na iranska energetska postrojenja na pet dana, čekajući ishod pregovora.
„Deeskalacija sukoba i ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca bile bi izvrsne vijesti koje bi zasigurno smanjile inflacijske pritiske i time potrebu za podizanjem kamatnih stopa”, rekao je Vujčić.
U slučaju da ESB bude suočen s višim cijenama i slabijim rastom zbog dugotrajnijeg rata, jasno je na što se potrebno usredotočiti, naglasio je.
„Naš mandat vrlo je jasan: riječ je o jedinstvenom cilju stabilnosti cijena”, rekao je. Iako sporiji rast obično pritišće cijene, „morat ćemo provoditi politiku koja će inflaciju zadržati na 2%”.
Vujčić dodaje da je trenutačna situacija drugačija nego 2022., kada je ruska invazija na Ukrajinu podigla inflaciju na rekordnih 10,6%. Iako su sada izgledi za sekundarne učinke manji, ESB ostaje na oprezu.
„Izvukli smo pouke iz 2022.”, zaključio je. „U ažuriranoj strategiji monetarne politike za 2025. jasno navodimo da ovakvi šokovi na strani ponude zahtijevaju reakciju monetarne politike ako nisu kratkotrajni. Uskoro ćemo imati jasniju sliku o tome.”
Intervju je dostupan na Bloombergovoj internetskoj stranici.