U prvoj polovini 2023. godine ukupna imovina kreditnih institucija smanjila se u odnosu na kraj 2022. za 2,6% i iznosila je 74,0 mlrd. eura. Imovina se smanjila kod većine kreditnih institucija.
Smanjenje neprihodujućih kredita i predujmova (u nastavku teksta: NPL; 6,1%) te smanjenje kredita i predujmova (5,4%) rezultirali su time da je udio NPL-ova u ukupnim kreditima i predujmovima na kraju prve polovine 2023. stagnirao na 3,0% (u usporedbi s krajem 2022. godine). Glavni utjecaj na smanjenje ukupnih kredita i predujmova imalo je smanjenje sredstava položenih kod središnje banke. NPL-ovi su se najviše smanjili u portfelju kredita nefinancijskim društvima, u kojemu se njihov udio smanjio sa 6,4% na 5,6%. Pad iznosa NPL-ova zabilježen je i u portfelju kredita kućanstvima, u kojemu se njihov udio smanjio s 5,0% na 4,6% kredita tom sektoru.
Poslovanje kreditnih institucija u prvoj polovini 2023. rezultiralo je s dobiti u iznosu od 703,8 mil. eura. Pokazatelji profitabilnosti povećali su se u odnosu na njihovu vrijednost s kraja 2022. Prinos na imovinu (ROA) povećao se s 1,0% na 1,9%, a prinos na kapital (ROE) povećao se s 8,2% na 16,8%.
Ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim su razinama, a stopa ukupnoga kapitala bankovnog sustava iznosila je 23,2%. Sve kreditne institucije imale su stopu ukupnoga kapitala veću od propisanog minimuma od 8%.
Na vrlo visokoj razini nadalje je i likvidnost sustava kreditnih institucija mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Na kraju prve polovine 2023. godine sve su kreditne institucije zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve, a prosječni LCR iznosio je 233,7%.