Guverner Vujčić održao izlaganje na sastanku Kluba guvernera u Istanbulu

Objavljeno: 29.3.2019.
Guverner Vujčić održao izlaganje na sastanku Kluba guvernera u Istanbulu

Zadaci središnjih banaka s vremenom su znatno evoluirali; u ranom razdoblju središnje su banke nakon serije bankarskih kriza uzrokovanih nelikvidnošću dobile u zadatak, osim platnog prometa, u slučaje nužde i ulogu kreditora za komercijalne banke, a dugo su se bavile i financiranjem država. Nakon velike ekonomske krize (Velike depresije) tridesetih godina prošlog stoljeća dobile su nove zadaće – brigu za stabilnost cijena i, u SAD-u, punu zaposlenost. Nedavna financijska kriza rezultirala je, pak, fokusom na financijsku stabilnost, a sve više se pred središnje banke postavljaju i drugi izazovi – naglasio je guverner Vujčić na početku svojeg izlaganja na 41. sastanku Kluba guvernera središnjih banaka Azije, crnomorskih i balkanskih zemalja, u organizaciji središnje turske banke, održanom u Istanbulu od 24. do 26. ožujka. Guverner HNB-a jedan je jedan od govornika u okviru tematskog bloka o upravljanju središnjim bankama.

Nakon uključivanja financijske stabilnosti u mandatni okvir središnjih banaka, ambicije da središnje banke dobiju i dodatne zadatke rastu. Međutim, previše zadataka može dovesti i do njihove djelomične konfliktnosti. Tako aktivnosti usmjerene ostvarenju jednog cilja mogu istodobno ugroziti neki drugi cilj. Klasičan je primjer pooštravanje monetarne politike radi ostvarenja niske inflacije, koje može usporiti gospodarsku aktivnost smanjujući time potražnju za radom te negativno djelovati na rezultate banaka i financijsku stabilnosti. Slično tome, donošenje mjera kojima se uređuju odnosi banaka i potrošača, osim što mijenja tržišne ishode, izravno utječe na odnose potrošača (zaštita potrošača) i banaka (financijska stabilnost), naglasio je guverner.

Nemogućnost da ispuni jedan od postavljenih zadataka lako može uzrokovati ranjivost pozicije središnjih banaka i dovesti u pitanje njihovu neovisnost odnosno neovisnost monetarne politike, istaknuo je guverner Vujčić, ostavivši otvorenim za raspravu u kojoj je mjeri u današnjem trenutku politički moguće odnosno izvedivo zagovarati ograničen broj ciljeva i zadataka za središnje banke. U suboptimalnom slučaju povećanja ciljeva, zbog političkih imperativa, središnje bi banke morale dobiti i šire ovlasti i razviti dodatne instrumente. No sve to skupa ne bi riješilo pitanje konfliktnosti pojedinih ciljeva, a time i nejasnoću mandata.

Guverner je analizirao i financijsko-društveno-politički okvir za ocjenu proširenja mandata središnjih banaka na primjeru financijske stabilnosti i zaštite potrošača. Naglasio je da aktivnosti u smislu financijske stabilnosti zahtijevaju međunarodnu suradnju te kako je riječ o teškim i složenim procesima. Za uspješno ostvarenje novih zadataka središnje banke moraju razviti nove instrumente, što često pretpostavlja i dodatne ovlasti. Tako je za održavanje financijske stabilnosti nužan razvoj makroprudencijalnih i mikroprudencijalnih instrumenata, kao i povećanje resursa usmjerenih nadzoru nad bankama, rekao je guverner Hrvatske narodne banke. Zaštita potrošača uglavnom još nije uključena u zakonske dokumente koji definiraju mandat. No, politička je potpora ovim zadacima snažna s obzirom na pojačano antibankarsko raspoloženje javnosti nakon velike financijske krize i slučajeva poput kredita u švicarskim francima. U postojećem zakonskom okviru za djelovanje središnjih banaka na ovom području središnje banke danas se ponajprije oslanjaju na mekani pristup financijskim opismenjavanjem stanovništva, pravodobno i puno informiranje, intermedijaciju među dionicima i po potrebi postrožene uvjete za davanje kredita potrošačima – kao što je nedavno učinila Hrvatska narodna banka u Preporuci o postupanju pri odobravanju nestambenih kredita potrošačima.

U javnosti, kao i u stručnim i političkim krugovima traju rasprave i o nizu drugih potencijalnih zadataka. S obzirom na očite učinke globalnog zagrijavanja, razmatra se mogu li i kako središnje banke pridonijeti aktivnostima protiv klimatskih promjena. Također, tzv. moderna monetarna teorija zaziva središnjebankarsko financiranje države, povratak u prošlost. Prošlost nas je, međutim, naučila da je to onemogućavalo središnje banke da zadrže kormilo nad stabilnošću cijena odnosno inflacije. Zaključno, guverner hrvatske središnje banke rekao je da se tržišne ekonomije u nastajanju često suoče s novim izazovima prije razvijenih ekonomija, a uzvanicima je potom izložio evoluciju i trenutnu strukturu financijske regulacije u Hrvatskoj.

U okviru istoga tematskog bloka govorili su i guvernerka ruske središnje banke Elvira Nabiullina te guverner Narodne banke Češke Jiří Rusnok koji su, uz svoje iskustvo povezano sa zadacima središnjih banaka, opisali i uspostavu jedinstvenog sustava nadzora cjelokupnoga financijskog sustava koji se nalazi u njihovim bankama. O izazovima modernizacije funkcija središnjih banaka te njihovoj odgovornosti i transparentnosti govorio je i George Kabwe, šef Odjela za ocjenu mjera rizika Međunarodnoga monetarnog fonda.

Na sastanku Kluba guvernera raspravljalo se također i o izgledima globalne ekonomije i financija te ulozi komunikacija s javnošću.