Komentari statističkih objava

Objavljeno: 2.2.2017.

Komentari statističkih objava jesu kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva.

Komentar platne bilance i međunarodnih ulaganja za drugo tromjesečje 2019.

Objavljeno: 30.9.2019.

U drugom je tromjesečju 2019.[1] na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren manjak od 0,2 mlrd. EUR, a u istom razdoblju prethodne godine zabilježen je višak od 0,1 mlrd. EUR. Pogoršanje salda poglavito je posljedica produbljivanja manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom. Osim toga, povećao se manjak na računu primarnog dohotka. Nasuprot tome, nepovoljna su kretanja ublažena povećanjem viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija te, u manjoj mjeri, povećanjem neto izvoza usluga. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance na kraju drugog tromjesečja 2019. iznosio je 2,3% BDP-a, što je za 0,9 postotnih bodova manje nego u cijeloj 2018. godini uglavnom zbog pogoršanja salda u međunarodnoj razmjeni robe.

Izraženo povećanje manjka u robnoj razmjeni u drugom tromjesečju 2019. (za 0,5 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prošle godine) posljedica je znatnoga usporavanja rasta robnog izvoza (1,7% naprema 8,5% prethodne godine), pri čemu se istodobno ubrzala dinamika robnog uvoza (9,8% naprema 6,0% prethodne godine). Nasuprot tome, višak se u međunarodnoj razmjeni usluga povećao (za 0,1 mlrd. EUR), ponajprije zbog nastavka rasta prihoda od turizma.

Pogoršanju salda na računu primarnog dohotka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,1 mlrd. EUR) u najvećoj su mjeri pridonijeli veći rashodi od izravnih vlasničkih ulaganja, zbog boljih poslovnih rezultata domaćih poduzeća u stranom vlasništvu. Pritom se rastom dobiti posebno ističu djelatnost proizvodnje osnovnih farmaceutskih proizvoda te financijska djelatnost. Povećanje manjka na računu primarnog dohotka ublaženo je nastavkom trenda porasta prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu.

Zbroj salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u drugom je tromjesečju 2019. primjetno porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,2 mlrd. EUR), što je najvećim dijelom rezultat rasta neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a. U strukturi prirasta sredstava raspoređenih iz proračuna EU-a izdvajaju se sredstva kapitalne namjene, koja su u malo većem iznosu raspoređena sektoru države u odnosu na ostale sektore, i to posebice za ulaganja u prometnu infrastrukturu. Iako u znatno manjoj mjeri, rastu viška na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija pridonio je i daljnji rast neto prihoda od osobnih transfera.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun b) Financijski račun

1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2019. zabilježen neto odljev kapitala od 0,7 mlrd. EUR, što je za 0,1 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Neto odljev kapitala bio bi niži da domaći institucionalni ulagači nisu sudjelovali u upisu dijela lipanjskog izdanja inozemne dugoročne obveznice koja je izdana u iznosu od 1,5 mlrd. EUR te da osim toga nisu od stranih ulagača kupili određen iznos državnih obveznica na sekundarnom tržištu vrijednosnih papira. Transakcije domaćih institucionalnih ulagača pridonijele su tome da je ukupan neto priljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja u drugom tromjesečju bio niži od ukupne vrijednosti nove obveznice i iznosio je 1 mlrd. EUR. Istodobno je devizna sredstva prikupljena izdanjem nove obveznice Ministarstvo financija dijelom prodalo HNB-u, a dijelom deponiralo kod HNB-a radi refinanciranja dolarskih obveznica koje dospijevaju na naplatu u studenome, što je povećalo bruto međunarodne pričuve (za 1,5 mlrd. EUR). Blagi neto odljev kapitala (od 0,1 mlrd. EUR) zabilježen je i na računu inozemnih izravnih ulaganja s obzirom na to da je rast imovine (uglavnom na osnovi zadržane dobiti inozemnih poduzeća u vlasništvu rezidenata) bio praćen blagim smanjenjem obveza (prije svega dužničkih instrumenata). Istodobno je na računu ostalih ulaganja ostvaren neto priljev kapitala (od 0,3 mlrd. EUR) zbog smanjenja inozemne imovine i rasta obveza, ponajprije ostalih domaćih sektora.

Tablica 1. Platna bilanca

1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
2 Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Neto odljev kapitala rezultirao je poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja u RH tijekom drugog tromjesečja 2019., i to za 0,8 mlrd. EUR. Tako je na kraju lipnja 2019. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo –30,2 mlrd. EUR, odnosno –57,5% BDP-a (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja revidirani su od 2000. godine.

Detaljniji podaci o reviziji podataka: HNB revidirao statistiku odnosa s inozemstvom

Detaljni podaci platne bilance mogu se pronaći na:

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

  1. S objavom podataka za drugo tromjesečje 2019. podaci platne bilance, inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja revidirani su od početka 2000. godine. U ovom se tekstu kretanja u platnoj bilanci i međunarodnim ulaganjima opisuju na osnovi revidiranih podataka.