Statistička priopćenja

Statistička priopćenja daju sažet pregled najnovijih objavljenih vrijednosti i smjera kretanja serija statističkih pokazatelja koje objavljuje Hrvatska narodna banka.

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za lipanj 2021. godine

Objava statističkih pokazatelja duga opće države za lipanj 2021. godine

Objavljeno: 30.9.2021. Ažurirano: 27.10.2021.

Prema konačnim podacima ukupno stanje konsolidiranog duga svih podsektora opće države[1] na kraju lipnja 2021. godine iznosilo je 340,8 milijardi kuna, pa je u odnosu na kraj ožujka 2021. ostvaren rast od 0,3 milijarde kuna (ili 0,1%), a u odnosu na kraj lipnja 2020. taj je dug veći za 11,0 milijardi kuna (ili 3,4%). Ovaj prirast duga na godišnjoj razini uzrokovan je porastom unutarnjeg duga za 5,2 milijarde kuna (ili 2,4%) te inozemnog duga za 5,9 milijardi kuna (ili 5,2%). U odnosu na prethodno tromjesečje za unutarnji dug bilježi se rast od 2,7 milijardi kuna (ili 1,2%), a za inozemni dug pad od 2,4 milijarde kuna (ili 2%).


Promatrano u odnosu na godišnji BDP[2], ukupni je dug na kraju lipnja 2021. iznosio 86,1% BDP-a, a na kraju lipnja prethodne godine taj je udio iznosio 82,6%, što je povećanje od 3,5 postotnih bodova na godišnjoj razini, ali i smanjenje od 3,9 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje kada je ovaj omjer iznosio 90,0%.


Podaci o strukturi duga opće države po glavnim dužničkim instrumentima i ročnosti duga dostupni su samo za nekonsolidirani dug[3] opće države. U njoj prevladavaju dugoročni dužnički instrumenti pa tako na kraju lipnja 2021. godine najveći udio u tom dugu imaju obveznice (64,1%), drugi su po važnosti dugoročni krediti (29,6%), a posljednji su kratkoročni krediti, vrijednosnice i depoziti (zajedno 6,4%). Pritom je kratkoročni dug na kraju lipnja 2021. bio za 0,4 milijarde kuna (ili 1,8%) manji u odnosu na kraj istog mjeseca prethodne godine, a dugoročni se dug u istom razdoblju povećao za 10,8 milijardi kuna (ili 3,5%).

 

Vremenske serije statističkih podataka: Tablica I3 Dug opće države (ESA 2010)

 


  1. Dug koji isključuje međusobna potraživanja institucionalnih jedinica unutar istog podsektora i između podsektora, tzv. maastrichtski dug

  2. Izračunat kao zbroj prethodna četiri tromjesečna BDP-a

  3. Nekonsolidirani dug čini maastrichtski dug uvećan za međusobna dužnička potraživanja između jedinica u sektoru opće države.