U slučaju recesije hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera, rast BDP-a usporio bi se za 1,6 postotnih bodova

Objavljeno: 6.11.2019.

Uz već vrlo ekspanzivnu monetarnu i ograničen prostor za fiskalnu politiku, potrebne su strukturne reforme kako bi se poboljšale međunarodna konkurentnost i otpornost hrvatskoga gospodarstva, poručio je guverner Boris Vujčić u izlaganju na 27. tradicionalnom savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista: "Ekonomska politika Hrvatske u 2020.", održanom 6. studenoga 2019. u Opatiji.

Unatoč povoljnim uvjetima financiranja, sve izrazitije jačanje geopolitičkih i gospodarskih rizika negativno utječe na očekivanja gospodarskog rasta. No, projekcije HNB-a pokazuju da bi se realni BDP mogao nastaviti povećavati, rekao je guverner, a inflacija bi trebala ostati niska i stabilna.

Izvozni potencijali Hrvatske ograničeni su razinom i strukturom ostvarenih izravnih vlasničkih ulaganja. Iako se Hrvatska s prosječnim godišnjim priljevom od 3,4% BDP-a ostvarenim tijekom posljednjih petnaestak godina svrstava među ponajbolje nove zemlje članice EU-a, ulaganja se u znatnoj mjeri odnose na ulaganja u financijski sektor ili su nastala pretvaranjem duga poduzeća u kapital. Uz skromna vlasnička ulaganja u industriji kojih je većina bila usmjerena u niskotehnološke djelatnosti, u Hrvatskoj su dominirala ulaganja usmjerena na lokalno tržište s niskim izvoznim intenzitetom.

Takva bi se situacija donekle mogla ispraviti sredstvima fondova EU-a – uz poboljšanja strukture isplata.

Prethodno akumulirane makroekonomske neravnoteže postupno se smanjuju, što je potpomognuto ekspanzivnom monetarnom politikom HNB-a koja, uz zadržavanje stabilnog tečaja i povećanje međunarodnih pričuva, pridonosi poboljšanju domaćih uvjeta financiranja. Pritom tržište alocira raspoloživa sredstva, iako ne nužno uvijek na efikasan način, što zahtijeva budnost i reakciju regulatora, rekao je guverner te istaknuo mjere koje je Hrvatska narodna banka poduzela za ublažavanje rizika pri odobravanju gotovinskih nenamjenskih kredita.

Guverner je istaknuo i važnost pripreme za recesiju. U slučaju jednogodišnje recesije u državama vanjskotrgovinskim partnerima RH i porasta premije za rizik, opisao je guverner stresni scenarij, rast BDP-a usporio bi se za 1,6 postotnih bodova u odnosu na temeljni scenarij u prvoj godini recesije, prema scenariju za 2019. Najveći bi pad bio zabilježen kod izvoza, dok bi i investicije i osobna potrošnja imali niže stope rasta.

Monetarna politika u slučaju recesije ograničena je zbog nužnosti održavanja stabilnog tečaja. Što se fiskalne politike tiče, u slučaju recesije, država može smanjiti porezno opterećenje i povećati javnu potrošnju i tako pokušati stimulirati gospodarski oporavak. Pritom protucikličko djelovanje u recesiji podrazumijeva privremeni rast javnog duga. Uz razinu javnog duga na kraju srpnja 2019. od 76% BDP-a, koja je među najvišima u usporedivim zemljama, fiskalna bi ekspanzija mogla rezultirati pogoršanjem uvjeta financiranja i odustajanjem od stimulativnih mjera.

Plan za rješavanje strukturnih problema već postoji – Nacionalni program reformi 2019., no potrebno je ubrzati njegovu provedbu, podsjetio je guverner.