Komentari statističkih objava jesu kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva.
Komentar monetarnih kretanja za prosinac 2021.
Rast ukupnih likvidnih sredstava (M4) ubrzao se tijekom 2021., pri čemu se neto inozemna aktiva (NIA) snažno povećala, a rast neto domaće aktive (NDA) uvelike se usporio.
Stopa rasta ukupnih plasmana monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) iznosila je jednako koliko i na kraju 2020. godine. Pritom se ubrzao rast plasmana stanovništvu, čemu je najviše pridonio rast stambenih kredita, a rast su zabilježili i gotovinski nenamjenski krediti. Nastavio se slab rast plasmana poduzećima.
Ukupna likvidna sredstva (M4[1]) porasla su u prosincu za 1,8 mlrd. kuna (0,4%, na osnovi transakcija), što je rezultat porasta neto domaće aktive (NDA), dok se neto inozemna aktiva (NIA) monetarnog sustava smanjila. U strukturi NDA-a najviše su porasli plasmani nefinancijskim poduzećima te, manje izraženo, i neto potraživanja od središnje države. NIA monetarnog sustava je zabilježila uobičajeno sezonsko smanjenje u prosincu uz istovremenu promjenu strukture. Tako je snažan porast depozita domaćih banaka u sustavu TARGET2 i deviznih depozita središnje države kod HNB-a znatno povećao NIA-u HNB-a, a smanjio NIA-u kreditnih institucija.
U odnosu na kraj 2020. godine, rast ukupnih likvidnih sredstava u 2021. ubrzao se na 10,4%, s 9,1% (Slika 1.), što je odraz snažnog ubrzavanja rasta NIA-e i zamjetnog usporavanja rasta NDA-a na godišnjoj razini. Ubrzanju rasta NIA-e pridonijelo je povećanje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, a na usporavanje rasta NDA-a utjecale su manje potrebe za zaduživanjem središnje države kod monetarnih institucija. Godišnji rast novčane mase (M1)[2] također se ubrzao i nalazi se na vrlo visokoj razini (18,0% u 2021., a 17,0% u 2020.). Ostvareno je i ubrzavanje stope rasta kvazinovca s 3,6% na 4,4% na godišnjoj razini, čemu je najviše pridonio rast deviznih depozita kućanstava i poduzeća (Tablica 3.).
Slika 1. Monetarni agregati godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
Slika 2. Plasmani godišnje stope promjene na osnovi transakcija |
![]() |
![]() |
Izvor: HNB |
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) iznosili su 245,8 mlrd. kuna krajem prosinca 2021., što je za 2,8 mlrd. kuna ili 1,1% (na osnovi transakcija) više nego na kraju studenoga (Slika 2.). Pritom su krediti koji su najveća stavka plasmana zabilježili mjesečni rast od 1,7 mlrd. kuna (0,7%) te su na kraju prosinca iznosili 238,9 mlrd. kuna (Tablica 2.), a ulaganja u obveznice mjesečni rast od 1,1 mlrd. kuna, od čega se gotovo cijeli iznos odnosi na nefinancijska poduzeća. Rast kredita na mjesečnoj razini rezultat je u prvom redu rasta kredita nefinancijskim poduzećima (1,4 mlrd. kuna ili 1,6%), a blago su porasli i krediti ostalim domaćim sektorima (0,4 mlrd. kuna ili 3,6%). Krediti stanovništvu prvi su put nakon travnja 2020., u prosincu 2021., zabilježili blagi pad od 0,1 mlrd. kuna (0,1%), što je povezano sa smanjenjem stanja prekoračenja po transakcijskim računima (0,3 mlrd. kuna) i gotovinskih nenamjenskih kredita (0,1 mlrd. kuna), dok su stambeni krediti nastavili rasti (0,3 mlrd. kuna).
Na godišnjoj razini rast ukupnih plasmana iznosio je 3,9%, jednako koliko i na kraju 2020. godine. Promatrano po sektorima, u 2021. najviše su rasli krediti stanovništvu (6,1 mlrd. kuna), pri čemu se njihova stopa rasta više nego udvostručila, s 2,1% na kraju 2020. na 4,5% na kraju 2021. Osobito su snažno porasli stambeni krediti (5,7 mlrd. kuna), koji su se ubrzali sa 7,5% na 9,2%, te u manjoj mjeri gotovinski nenamjenski krediti koji su, nakon smanjenja od 1,3% u 2020., tijekom protekle godine bilježili porast od 1,2 mlrd. kuna te je njihova stopa rasta dosegnula 2,3%. Krediti nefinancijskim poduzećima, uz porast od 0,8 mlrd. kuna tijekom 2021., usporili su rast na godišnjoj razini sa 6,0% u 2020. na 1,0% u 2021. (stopa rasta u 2020. povišena je jer su nefinancijska poduzeća refinancirala inozemni dug zaduživanjem kod domaćih kreditnih institucija). Istodobno su obveznice nefinancijskih poduzeća zabilježile rast od 58,7% pa su ukupni plasmani poduzećima porasli za 2,3%, što je razvidno manje u odnosu na 2020. godinu kada su zabilježili rast od 5,6%.
Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima
1 Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
2 Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB
Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima
1 Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB
Detaljni podaci monetarne statistike zaključno s prosincem 2021. mogu se pronaći na:
Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije