Pranje novca i financiranje terorizma globalno je štetno, za neke ekonomije i pogubno. Stoga se mnoge međunarodne institucije i grupe bave kontinuirano problemom pranja novca i, u posljednje vrijeme sve više, problemom financiranja terorizma te pritom intenzivno surađuju.
U samim počecima suprotstavljanja pranju novca Organizacija ujedinjenih naroda (OUN) donijela je Konvenciju Ujedinjenih naroda protiv nezakonitog prometa opojnih droga i psihotropnih supstanci, koja je ratificirana za RH 1990. Slijedile su mnoge druge u srodnim područjima, npr. u području transnacionalnoga organiziranog kriminala, korupcije i drugima. Pregled konvencija UN-a (An overview of the UN Conventions and Other International Standards Concerning Anti-Money Laundering and Countering the Financing of Terrorism) izdan je u Beču, u siječnju 2007. International Money Laundering Information Network (IMoLIN) međunarodna je organizacija koju je osnovao OUN 1998. radi partnerstva i povezivanja međunarodnih organizacija uključenih u sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. IMoLIN prikuplja informacije o regulativama pojedinih zemalja koje se odnose na sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i traži načine za njihovo unapređivanje, a osobitu pozornost posvećuje unapređenju međunarodne suradnje.
Za Europsku uniju novije su Konvencija o kibernetičkom kriminalu iz 2002. i Konvencija Vijeća Europe o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenoga kaznenim djelom i o financiranju terorizma, iz 2005.
Međutim, kudikamo je najvažnija za ovo područje Direktiva (EU) 2015/849 Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprječavanju korištenja financijskoga sustava u svrhu pranja novca i financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) 648/2012 Europskoga parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 141, 5. 6. 2015.). Slijedi Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (Tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).
Ove Direktive preuzete su u naš zakonski okvir u sklopu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i njegovih podzakonskih akata - pravilnika.
Financial Action Task Force (FATF) međunarodno je tijelo osnovano u Parizu 1989., na sastanku zemalja G-7, čija je zadaća praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Mandat FATF-a do 2020. obuhvaća uspostavljanje standarda za suzbijanje pranja novca, financiranja terorizma i financiranja proliferacije oružja za masovno uništenje, procjenu usklađenosti sa standardima FATF-a i prepoznavanje prijetnja integritetu međunarodnoga financijskog sustava i odgovaranje na njih putem studija visokorizičnih jurisdikcija i tipologija. Članovi su FATF-a 37 jurisdikcija i dva regionalna tijela. Preporuke koje je izdao FATF standardi su za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma na svjetskoj razini.
Rad FATF-a organiziran je detaljnije preko devet regionalnih tijela koja djeluju na isti način kao i svjetska organizacija FATF, a to su Asia/Pacific Group on Money Laundering (APG), Caribbean Financial Action Task Force (CFATF), Eurasian group on combating money laundering and financing of terrorism (EAG), Eastern and Southern Africa Anti-Money Laundering Group (ESAAMLG), Intergovernmental Action Group against Money-Laundering in Africa (GIABA), Financial Action Task Force on Money Laundering in South America (GAFILAT), Middle East and North Africa Financial Action Task Force (MENAFATF), Task Force on Money Laundering in Central Africa (GABAC) i konačno Council of Europe Select Committee of Experts on the Evaluation of Anti-Money Laundering Measures (MONEYVAL), čiji je član i RH.
Taj posebni odbor stručnjaka Vijeća Europe MONEYVAL, koji je osnovan 1997. i zadužen za praćenje provođenja mjera za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma, čini 35 zemalja te veći broj promatrača poput zemalja predstavnika FATF-a, Svjetske banke, Međunarodnoga monetarnog fonda, Europske unije, Interpola, Europske banke za obnovu i razvoj te drugih.
U svibnju 2021. tim stručnjaka MONEYVAL-a boravio je u RH u sklopu 5. kruga evaluacije za RH. Evaluatori su u kontaktima s predstavnicima državnoga i privatnog sektora prikupljali podatke o usklađenosti hrvatske legislative i prakse na području sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma procjenjujući stupanj prilagodbe FATF-ovim preporukama. Na temelju zatečenog stanja izradili su Izvješće 5. kruga evaluacije za RH koje je prihvaćeno na 62. plenarnoj sjednici MONEYVAL-a, u prosincu 2021. u Strasbourgu. Sva Izvješća o evaluaciji za Republiku Hrvatsku s pripadajućim Izvješćima o napretku objavljuju se na službenim stranicama MONEYVAL-a te su dostupna javnosti.
CDCT (engl. Council of Europe Committee on Counter-Terrorism), prethodno poznat pod nazivom CODEXTER (engl. Committee of Experts on Terrorism), međuvladino je tijelo koje koordinira protuterorističkim aktivnostima Vijeća Europe. Na osnovi načela sprječavanja, gonjenja i zaštite, CDCT je zadužen za razvijanje primjerenih i praktičnih instrumenata neobvezujućeg prava, kao što su preporuke i smjernice, za države članice koje ih trebaju razmotriti i primijeniti u borbi protiv terorističkih aktivnosti. Među glavnim prioritetima CDCT-a jesu razvijanje Protuterorističke strategije Vijeća Europe za razdoblje od 2018. do 2022., rješavanje fenomena stranih terorističkih boraca i povratnika, upotreba i zloupotreba interneta od strane terorista, uloge žena i djece u terorizmu i povezanosti između terorizma i organiziranoga kriminala. CDCT također pruža platformu za profile država o zakonodavnom i institucionalnom okružju protuterorističkog djelovanja u državama članicama i pomaže u razmjeni najboljih praksi i promicanju učinkovite provedbe instrumenata Vijeća Europe koji se primjenjuju u borbi protiv terorizma."
The Wolfsberg Group čini trinaest vodećih svjetskih banaka: Banco Santander, Bank of America, Barclays, Citigroup, Credit Suisse, Deutsche Bank, Goldman Sachs, HSBC, J. P. Morgan Chase, MUFG Bank, Société Générale, Standard Chartered Bank i UBS. Wolfsberg grupa osnovana je 2000. u Švicarskoj s ciljem razvoja i unapređivanja standarda bankarskih usluga i proizvoda povezanih s njima. Izdala je Smjernice za sprječavanje pranja novca za rad s klijentima (Wolfsberg Principles, izdane 2000., revidirane 2002. i 2012.), koje su poslije prihvaćene kao standard bankarskog poslovanja. Izdaje standarde i druge smjernice povezane sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma u području korespondentnog bankarstva, privatnog bankarstva, pristupa temeljenog na procjeni rizika te u drugim područjima..