HNB nastavlja s ekspanzivnom monetarnom politikom

Objavljeno: 9.11.2016.

Gospodarstvo Hrvatske se oporavlja, no taj oporavak još uvijek zaostaje za usporedivim zemljama Srednje i Istočne Europe, istaknuo je guverner Hrvatske narodne banke prof. dr. Boris Vujčić u uvodnom dijelu izlaganja održanog 9. studenog 2016. godine na 24. savjetovanju Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji. Među tim zemljama jedino još Hrvatska nije dosegnula pretkriznu razinu BDP-a. Međutim, pozitivno je što je oporavku ekonomske aktivnosti u Hrvatskoj najviše pridonio zamjetan rast izvoza roba i usluga zajedno s oporavkom osobne potrošnje i investicija koji je vidljiv i povezan i s povoljnim kretanjima potrošačkog i poslovnog optimizma. Povećanje izvoza se pozitivno odrazilo na ostvarenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance, što je i uz nastavak inozemnog razduživanja poduprlo stabilnost tečaja domaće valute.

U Hrvatskoj se bilježi pad opće razine cijena čemu su najviše pridonijele uvozne cijene, zbog čega se može ustvrditi da rizici deflacije nisu prisutni, naglasio je guverner. Tako se rasprostranjenost pada cijena postupno smanjuje, odnosno povećava se udio proizvoda, čije cijene rastu, teret otplate duga za stanovništvo sve je manji te se porast nominalnih plaće ubrzava. Isto tako, primjetan je oporavak korporativnih profita, koji su u 2015. gotovo dosegnuli razinu iz pretkrizne 2008. godine.

Višegodišnje ekspanzivno usmjerenje monetarne politike HNB-a se nastavlja. Nakon snažne protucikličke reakcije HNB-a u krizi, i u recentnoj fazi oporavka HNB je nastavio s izrazito ekspanzivnom monetarnom politikom i smanjenjem regulatornog troška za banke. Pritom se razmjer ekspanzivnosti monetarne politike zapravo ne razlikuje od onoga u euro području, no različiti su kanali djelovanja i instrumenti.

U 2016. godini ekspanzivna monetarna politika HNB-a dodatno je osnažena strukturnim repo operacijama, istaknuo je guverner Vujčić. Do sada su održane tri aukcije na kojima je ukupno plasirana gotovo 1 mlrd. kuna. Cilj ovih operacija je bio osigurati bankama dugoročnije izvore kunske likvidnosti (ročnost operacija je četiri godine) uz nisku kamatnu stopu koja je na prvoj aukciji iznosila 1,8%, a potom je snižena na 1,4% (kamatne stope na redovitim repo operacijama, smanjivane su sa 0.8, na 0.5, pa na 0.3%). Strukturne repo operacije pridonose spuštanju kunske krivulje prinosa na srednjoj/dužoj ročnosti, razvoju domaćeg tržišta za kunske državne vrijednosne papire te motiviraju banke da povećaju kreditiranje u kunama. Uz strukturne operacije, HNB redovitim tjednim operacijama također daje podršku kunskoj likvidnosti sustava. Primjetno je da je kod većinom malih banaka, koje su sudjelovale u strukturnim repo operacijama, zaustavljen pad kreditiranja te da su povećale kunske kredite za razliku od prethodne godine.

Uvjeti financiranja na domaćem tržištu za sve sektore kontinuirano se poboljšavaju. Kamatne stope banaka za stanovništvo i poduzeća u kontinuiranom su padu i na povijesnim su minimumima. Prinosi na trezorske zapise Ministarstva financija također su dosegnuli najniže razine, a krivulje prinosa za državne obveznice se spuštaju za sve ročnosti. Povoljna kretanja bilježe se i za standarde odobravanja kredita koji se ublažavaju, a primjetan je i skok kreditne potražnje. U takvim uvjetima, u 2016. godini bilježi se rast domaćih plasmana poduzećima. Pritom sve više djelatnosti ostvaruje rast plasmana te se tako bilježi prirast kreditiranja poljoprivrede, prerađivačke industrije, trgovine, sektora nekretnina te turističkih djelatnosti. Novi moment je i zamjetan skok kunskog kreditiranja, posebno u slučaju stanovništva, ali i poduzeća. Ono posebno pridonosi oporavku domaće kreditne aktivnosti, a povezano je i s postupnom depozitnom deeuroizacijom.

Banke su u posljednje dvije godine intenzivirale čišćenje bilanci kroz otpise i prodaje plasmana, posebice kod plasmana poduzećima, što su dijelom potaknule i bonitetne mjere HNB-a za povećanje rezervacija za loše plasmane. Naime, 2013. godine postroženi su standardi pokrića loših plasmana rezervacijama. Ako banka aktivno ne rješava problem NPL-ova, primorana je postupno povećavati rezervacije za te plasmane, neovisno o njihovoj pokrivenosti kolateralima. Proces rješavanja i čišćenja nagomilanih neprihodujućih plasmana u bilancama banaka svakako je povoljan trend koji bi mogao ublažiti razmjere problema prezaduženosti i tako stvoriti osnove novog kreditnog ciklusa na zdravim osnovama za sve domaće sektore.  

Zaključno, valja još jednom istaknuti kako će HNB nastaviti s ekspanzivnom monetarnom politikom, rekao je guverner. Tako će se visoka likvidnost bankovnog sustava i dalje podržavati strukturnim repo operacijama, redovitim repo operacijama te prema potrebi i deviznim transakcijama. Takva politika pogoduje poboljšanju domaćih uvjeta financiranja i podrška je oporavku domaće kreditne aktivnosti. To je ono što u danim okolnostima HNB može napraviti i na što može utjecati, vodeći pritom računa o stabilnosti tečaja domaće valute i ukupnoj financijskoj stabilnosti sustava. 

Na kraju, poručio je guverner Vujčić, ne treba zaboraviti da trenutna situacija otvara i neke srednjoročne rizike za financijsku stabilnost kako u Europi, tako i na domaćem tržištu, te da je neizvjesno do kada će situacija na međunarodnom tržištu omogućavati ovakav stupanj akomodativnosti, odnosno ekspanzivnosti monetarne politike. Zbog toga bi bilo pogrešno oslanjati se na ovakav stupanj ekspanzivnosti monetarne politike kao temelj srednjoročnog rasta. Temelj snažnijeg oporavka gospodarstva mora biti povećanje konkurentnosti domaće ekonomije temeljeno na strukturnim reformama i rastu izvoza, uz istodobno obuzdavanje makroekonomskih neravnoteža odnosno nastavak konsolidiranja javnih financija.