U panel raspravi sudjelovali su Boris Vujčić, guverner HNB-a, Boris Lalovac, zastupnik u Hrvatskom saboru i potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun, Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu, Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija te Marijana Ivanov, profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, dok je raspravu moderirao Marko Biočina.
"Danas znamo da se ono što smo predviđali da će se dogoditi kod uvođenja eura i dogodilo. Nije bilo ništa bitno drugačije od drugih zemalja kada su uvodile euro što nam je bila nit vodilja kada smo radili analize troškova i koristi te predviđanja što će događati nakon ulaska u europodručje, osim što se to u Hrvatskoj dogodilo malo intenzivnije nego u većini drugih zemalja. Ulazak u europodručje prvenstveno je utjecao na uklanjanje tečajnog rizika zbog čega je došlo do smanjenja premije rizika zemlje što je pak dovelo do toga da su kamatne stope znatno niže no što bi bile bez uvođenja eura", rekao je guverner Boris Vujčić u panel raspravi "Hrvatska u eurozoni: godina izazova i prilika" koja se održala u sklopu konferencije "Desetljeće zasluženih prilika i izazovi koji dolaze" u organizaciji Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Guverner HNB-a je istaknuo da je dobro što sad možemo usporediti ono što se događalo u zemljama koje nisu uvele euro poput Mađarske, Češke i Poljske, u odnosu na Hrvatsku. "Troškovi zaduživanja države, poduzeća i kućanstava sad bi bili na znatno višim razinama da nismo uveli euro, a i stopa inflacije bila bi znatno viša. Hrvatska naime ima nižu stopu inflacije od tih zemalja što pokazuje koliko je bila dobra odluka da uvedemo euro. Kao što sam i ranije naglašavao, koristi eura se najviše vide upravo u trenucima krize", naglasio je Boris Vujčić.
Odgovarajući na pitanje o percepciji javnosti o rastu cijena pri uvođenju eura te koliki je utjecaj tu imala inflacija, a koliki euro kao nova valuta, on je ustvrdio da je HNB zajedno s Europskom središnjom bankom radio procjenu efekta uvođenja eura koja iznosi 0,4 postotna boda. "U listopadu je još precizniju analizu napravio Eurostat, a ona je pokazala da je učinak uvođenja eura bio još niži, između 0,04 i 0,18 postotnih bodova što je potpuno u skladu s onim što se događalo u drugim zemljama kada su uvodile euro – i one su imale isti takav jednokratni učinak", istaknuo je guverner.
Udio javnog duga u BDP-u brzo pada pri čemu smo jedna od najboljih zemalja Europske unije, kazao je guverner te potvrdio da je Hrvatska na dobrom putu. "Tim putem trebamo nastaviti. Hrvatski će javni dug pasti ispod 60% i u situaciji kada imamo značajan gospodarski rast kao sada, a koji je iznad rasta u europodručju te je posljedica zamašnjaka koji se obično događa nakon ulaska u europodručje i Schengen, treba nastaviti putanju smanjenja javnog duga jer kad dođe ispod 60% otvaramo fiskalni prostor. Ponovno će doći i lošija vremena, a kada dođu velika je razlika s koje razine udjela javnog duga u BDP-u krećete tj. koliko imate fiskalnog prostora. Što je javni dug veći, manji je fiskalni prostor i manje se može djelovati kontraciklički. Dobra vremena uvijek treba iskoristiti za smanjenje udjela javnog duga. Euro neće riješiti sve naše probleme, te i dalje treba raditi na strukturnim reformama jer one dugoročno povećavaju potencijalni rast BDP-a", zaključio je Boris Vujčić.