Ključne riječi

inflacija, kontrola cijena, dostupnost, supstitucija

U radu istražujemo učinke postavljanja cjenovnih plafona na prehrambene proizvode osmišljene za ublažavanje tereta inflacije na kućanstva. Kao dio šireg paketa pomoći, Vlada je u rujnu 2022. godine snizila i fiksirala cijenu osnovnih prehrambenih proizvoda, uključujući trajno mlijeko s 2,8 posto mliječne masti. Iako regulacija cijena prehrambenih proizvoda ima socijalnu motivaciju, postavljanje preniskih cjenovnih plafona može dovesti do nestašice kontroliranih proizvoda, a time i smanjenja blagostanja potrošača. Koristeći identifikacijsku strategiju razlike-u-razlikama na tjednim podacima o dostupnosti i cijenama mlijeka na uzorku trgovina u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini, procjenjujemo uzročne učinke politike ograničenja cijena. Nalazimo kako je regulirano mlijeko približno za 35% jeftinije nego što bi bilo bez ograničenja, dok se njegova dostupnost nije znatnije promijenila. Proizvođači i/ili trgovci istodobno nisu dodatno povećavali cijene srodnih proizvoda, ostalih vrsta mlijeka,, iako su pojedine vrste mlijeka postale šire dostupne. Kako je trajno mlijeko jedan od najzastupljenijih proizvoda u potrošačkoj košarici, ograničenje njegove cijene blago je spustilo inflaciju u godini nakon njegova uvođenja, uz potencijalni učinak u pojedinim mjesecima od najviše 0,4 postotna boda. Pritom je ograničenje cijene malo više pomoglo siromašnijim kućanstvima, s obzirom na to da je udio njihove potrošnje na mlijeko u ukupnim rashodima prosječno tri puta veći od udjela za kućanstva s najvišim prihodima.