Protuciklički zaštitni sloj kapitala varijabilni je makrobonitetni kapitalni zahtjev kojim se nastoji ublažiti procikličnost bankovnoga kreditiranja i tako smanjiti rizike za stabilnost financijskog sustava.
Tijekom uzlazne faze financijskog ciklusa raste i izloženost cikličkim sistemskim rizicima, koji obično postanu vidljivi tek kada se ciklus preokrene. Izgradnja protucikličkoga zaštitnog sloja u uzlaznoj fazi ciklusa osigurava pravodobno izdvajanje dodatnoga kapitala koji tijekom silazne faze ciklusa ili u slučaju iznenadnog izbijanja krize olakšava kreditnim institucijama apsorpciju gubitaka i očuvanje kreditne aktivnosti.
Protuciklički zaštitni sloj kapitala ZS (pck) uređuje se člancima od 118. do 128. Zakona o kreditnim institucijama u rasponu između 0% i 2,5%. HNB tromjesečno procjenjuje cikličke sistemske rizike i utvrđuje potrebnu stopu za ZS (pck). Od 30. lipnja 2024. protuciklički zaštitni sloj primjenjuje se sa stopom od 1,5%, a priopćenjem od 30. rujna 2025. najavljeno je njezino povećanje na 2%., s planiranom primjenom od 1. siječnja 2027.
Pregled odluka o visini stope protucikličkoga zaštitnog sloja
| Datum donošenja odluke | Datum stupanja na snagu | Visina stope | |
|---|---|---|---|
| 19.1.2015. | 1.1.2016. | 0 % | |
| 28.3.2022. | 31.3.2023. | 0,5 % | |
| 15.12.2022. | 31.12.2023. | 1,0 % | |
| 30.6.2023. | 30.6.2024. | 1,5 % | |
| 5.12.2025. | 1.1.2027. | 2,0 % | U najavi |
Stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 2,0% i nadalje je primjerena za očuvanje otpornosti bankovnog sustava
Domaći financijski ciklus u zreloj je fazi ekspanzije, uz snažno bankovno kreditiranje domaćega privatnog sektora i ubrzavanje rasta cijena stambenih nekretnina. Pokazatelji kreditnog jaza za Republiku Hrvatsku (Slika 1.) i kompozitnog indikatora cikličkih rizika (Slika 2.) u trećem su se tromjesečju 2025. zadržali na povišenim razinama, pri čemu je kompozitni indikator ostao iznad razina zabilježenih uoči globalne financijske krize (Tablica 1.). U takvim okolnostima stopa protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 2,0%, najavljena u rujnu 2025., a s početkom primjene od 1. siječnja 2027., ocjenjuje se i nadalje primjerenom za očuvanje otpornosti bankovnog sustava u slučaju materijalizacije cikličkih sistemskih rizika, uzme li se u obzir i komplementarno djelovanje makrobonitetnih ograničenja kreditiranja potrošača koja su na snazi od srpnja 2025.
Godišnja stopa rasta cijena stambenih nekretnina na domaćem tržištu ubrzala se na 13,8% u trećem tromjesečju 2025., nakon prosječnoga godišnjeg rasta od 10,4% u 2024. godini, što je brže nego u većini država članica EU-a. Nastavku rasta cijena stambenih nekretnina pridonijeli su snažan rast zaposlenosti i plaća, sniženje kamatnih stopa na stambene kredite i novi porezni poticaji za kupnju stambenih nekretnina.
Iako je i nadalje relativno snažan, rast kredita stanovništvu blago se usporio u siječnju 2026., uz godišnju stopu rasta od 12,7% (na osnovi transakcija). Pritom je blago oslabio intenzitet rasta i stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita. Stambeni krediti rasli su po godišnjoj stopi od 15,1% u siječnju, stoga je prekinuto razdoblje njihova kontinuiranog ubrzavanja, koje je trajalo dulje od godinu dana. Istodobno se rast gotovinskih nenamjenskih kredita nastavio usporavati, uz godišnju stopu od 10,8%. Usporavanje potvrđuju i kratkoročni pokazatelji: zamah stambenih kredita oslabio je s 13,9% u prosincu 2025. na 11,3% u siječnju 2026., a gotovinskih nenamjenskih kredita sa 6,3% na 4,4%. Usporavanje rasta kredita stanovništvu u velikoj se mjeri može objasniti primjenom makrobonitetnih ograničenja kriterija kreditiranja, koja su znatno smanjila udio novih kredita odobrenih uz povišene omjere otplata duga prema dohotku i iznosa kredita prema vrijednosti nekretnine. Rast kredita poduzećima također se usporio, na 10,6% na godišnjoj razini, dok je njihov zamah oslabio s 13,7% u prosincu 2025. na 11,2% u siječnju 2026. Snažno mu i nadaljepridonosi rast kredita u djelatnostima pružanja smještaja i hrane te u trgovini.
Snažan rast kredita i cijena nekretnina nastavljaju pridonositi povišenoj vrijednosti kompozitnog indikatora cikličkoga sistemskog rizika, uz moguće podcjenjivanje kreditnog i drugih rizika te produbljivanje manjka na tekućem računu platne bilance.
HNB će i nadalje pozorno pratiti razvoj cikličkih ranjivosti u svjetlu domaćih i globalnih gospodarskih i financijskih kretanja te će po potrebi prilagođavati makrobonitetne mjere kako bi se osigurala njihova optimalna kombinacija, čime se pridonosi dugoročnoj stabilnosti financijskog sustava. Pritom će se posebna pozornost posvetiti praćenju učinaka ograničenja kriterija kreditiranja potrošača na kreditnu aktivnost i rizičnost kredita. Ovisno o okolnostima, to može uključivati daljnje povećanje stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala ako ciklički rizici dodatno porastu, ili njezino trenutačno djelomično ili potpuno otpuštanje, odnosno odustajanje od najavljenog povećanja u slučaju znatnog pogoršanja ekonomskih i financijskih uvjeta.
Tablica 1. Pokazatelji cikličkoga sistemskog rizika i povezane referentne stope protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala za treće tromjesečje 2025.
Napomena: Vrijednosti specifičnog omjera razlikuju se ovisno o definiciji kredita (48,3% za užu definiciju kredita, koja uključuje samo kredite domaćih banaka, i 60,8% za širu definiciju). Razlike u vrijednosti jaza proizlaze iz različitih definicija jaza (apsolutni se računa kao razlika, a relativni kao omjer ovih varijabla: omjera kredita i BDP-a te njegova trenda) i ocijenjenih vrijednosti statističkih trendova. Strelice označuju smjer promjene u odnosu na vrijednost pokazatelja i referentnih stopa iz prethodnog tromjesečja.
Izvor: HNB
Slika 1. Raspon pokazatelja kreditnog jaza i pripadajućih referentnih stopa ZS-a (pck)
Napomena: Lijevo su prikazani bazelski jaz (plava krivulja) i raspon vrijednosti 12 kreditnih jazova koji za Republiku Hrvatsku bolje ispunjavaju signalnu funkciju u odnosu na bazelski jaz. Crveno osjenčana područja označuju raspon apsolutnih jazova, crno osjenčano odnosi se na relativne jazove, a tamno crveno na preklapanje. Desno je prikazan raspon visine stopa ZS-a (pck) kalibriran na osnovi jazova s lijevog panela. Plava iscrtkana krivulja odnosi se na kalibraciju na osnovi bazelskog jaza s lijevog panela. Podrobniji podaci o metodologiji primijenjenoj u procjeni kreditnih jazova prikazani su u Okviru 2. Unaprjeđenje metodologije utvrđivanja i kalibracije protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala u Republici Hrvatskoj, Makroprudencijalna dijagnostika br. 16.
Izvor: HNB
Slika 2. Kompozitni indikator cikličkoga sistemskog rizika (ICSR) i pripadajući raspon referentnih stopa ZS-a (pck)
Napomena: Kratica KI odnosi se na kreditne institucije. Donja granica za kalibraciju stope ZS-a (pck) odabrana je tako da stopa postane pozitivna prije nego što pokazatelji uključeni u izračun ICSR-a (Slika 2.a.) dosegnu medijalnu razinu, a gornja je granica određena najvišim percentilima distribucije ICSR-a.
Izvor: HNB