Makroekonomskim projekcijama nastoji se sveobuhvatno predvidjeti i razumjeti buduće stanje gospodarstva. One obuhvaćaju projekcije gospodarskog rasta, inflacije, plaća, nezaposlenosti i trgovine. Stručnjaci Eurosustava i Europske središnje banke (ESB) izrađuju makroekonomske projekcije za gospodarstvo europodručja i za globalno gospodarstvo. Makroekonomskim projekcijama pomažu Upravnom vijeću ESB‑a u procjeni gospodarskih kretanja i rizika za stabilnost cijena (ESB). Od ulaska u europodručje Hrvatska narodna banka (HNB), zajedno s ESB-om i drugim nacionalnim središnjim bankama, izrađuje dvije temeljne makroekonomske prognoze Eurosustava. Te se projekcije objavljuju u lipnju i prosincu. Osim toga, ESB dva puta godišnje, u ožujku i rujnu, samostalno ažurira navedene projekcije za europodručje, a HNB istodobno samostalno ažurira projekcije za Hrvatsku.

Vanjsko okružje na samom početku 2026. i nadalje je bilo relativno povoljno, no eskalacija sukoba na Bliskom istoku u ožujku znatno je promijenila gospodarske okolnosti i zamjetno povećala neizvjesnost oko makroekonomskih izgleda. Rat u Iranu poremetio je opskrbu energentima i potaknuo snažan rast njihovih cijena s vrlo velikim oscilacijama, što se nepovoljno odrazilo i na financijska tržišta. Uslijed takvih kretanja ESB je snizio vlastite ocjene kratkoročnih izgleda za rast u europodručju, nakon što je prema dostupnim podacima u prva dva mjeseca ove godine gospodarska aktivnost nastavila s robusnim rastom. Očekuje se da će rast cijena energenata i povećana neizvjesnost negativno djelovati na domaću i vanjsku potražnju i istodobno rezultirati većom inflacijom nego prije. Međutim, taj će utjecaj ovisiti o intenzitetu i trajanju sukoba te mjeri u kojoj se energetski šok prelije na gospodarstvo. Temeljni scenarij pretpostavlja da će cijene energenata pratiti putanju terminskih cijena koje su vrijedile do 11. ožujka 2026., a upućuju na postupno smanjivanje cijena nafte i plina nakon dostizanja vrhunca u drugom tromjesečju ove godine, što je u skladu s relativno kratkotrajnim sukobom. U temeljnoj su projekciji učinci poremećaja relativno ograničeni te bi se inflacija u europodručju, nakon jačanja u 2026., do kraja projekcijskog horizonta trebala vratiti blizu ciljane razine uz nešto nižu razinu gospodarske aktivnosti u odnosu na očekivanja koja su prethodila ratu na Bliskom istoku. Rizike za rast i inflaciju koji proizlaze iz snažnijega i dugotrajnijeg sukoba ESB je prikazao u alternativnim scenarijima.

Zbog rata na Bliskom istoku gospodarski rast u Hrvatskoj u projekcijskom horizontu prema osnovnom scenariju mogao bi biti malo niži nego što se očekivalo u projekcijama iz prosinca 2025., pri čemu bi prosječna stopa rasta u 2026. i 2027. mogla iznositi 2,5%. Projekcije rasta realnog BDP-a revidirane su blago naniže u odnosu na projekcije iz prosinca, pod pretpostavkom da će sukob na Bliskom istoku biti relativno kratkotrajan i da će se već od drugog tromjesečja cijene energenata početi spuštati prema razinama koje su vrijedile prije rata u Iranu. Iako je tzv. učinak prijenosa iz 2025. na godišnju stopu rasta u 2026. nešto viši nego što se očekivalo zbog snažnog intenziviranja aktivnosti krajem prošle godine, rast cijena energenata i povećana neizvjesnost mogli bi donekle oslabiti domaću potražnju i izvoz robe i usluga u odnosu na prethodna očekivanja. Rast realnog BDP-a u 2026. mogao bi se usporiti u odnosu na 2025. pod utjecajem nižega očekivanog rasta realnih dohodaka, manje poticajne fiskalne politike, povišene razine ekonomske neizvjesnosti i nepovoljnijih uvjeta zaduživanja za kućanstva. Međutim, rast bi trebao i nadalje ostati relativno snažan, što uvelike odražava robusno tržište rada i jačanje korištenja fondova EU-a u odnosu na prethodnu godinu. Pritom se u 2026. očekuje ubrzavanje rasta osobne potrošnje, što je povezano s pozitivnim baznim učincima bojkota maloprodajnih lanaca sa samog početka 2025. i prigušenom potrošnjom tijekom ljetnih mjeseci. Gospodarski bi se rast mogao dodatno blago usporiti u 2027., što uz daljnje usporavanje rasta realnoga raspoloživog dohotka uvelike odražava i očekivano slabljenje državnih investicija uslijed manjeg korištenja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. S druge strane, pod pretpostavkom smirivanja sukoba, vanjska bi potražnja mogla biti malo snažnija i time potaknuti rast izvoza robe i usluga.

Na tržištu rada očekuje se izraženije usporavanje rasta zaposlenosti, uz nešto sporije slabljenje rasta nominalnih plaća u odnosu na prethodna očekivanja. Revizija rasta zaposlenosti naniže ponajprije odražava recentna ostvarenja, koja upućuju na to da se krajem prošle i početkom ove godine, unatoč snažnom rastu realne aktivnosti, nastavila stagnacija zaposlenosti vidljiva još od sredine 2025. Čini se da su tomu pridonijeli i činitelji na strani ponude rada, povezani s pooštravanjem uvjeta zapošljavanja stranih radnika, ali i slabljenje potražnje za radom nakon relativno snažnog zapošljavanja tijekom 2024. i visokoga dosegnutog udjela troška rada u dodanoj vrijednosti. U 2027. očekuje se daljnje usporavanje rasta zaposlenosti, pri čemu će povećanje broja zaposlenih, s obzirom na nisku stopu nezaposlenosti, i nadalje uvelike ovisiti o jačanju participacije radno sposobnog stanovništva, aktivaciji umirovljenika i zapošljavanju stranih radnika. Rast plaća mogao bi se tijekom projekcijskog horizonta usporiti, pri čemu je projekcija rasta nominalnih plaća revidirana naviše, djelomično odražavajući tekuća ostvarenja, dok je, unatoč tomu, projekcija rasta realnih plaća blago smanjena zbog veće očekivane inflacije.

U uvjetima izraženog rasta cijena energenata, u 2026. očekuje se ubrzavanje inflacije, nakon čega bi se ona u 2027. mogla ponovo usporiti. Prosječna godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2026. ubrzati na 4,6% s 4,4% zabilježenih u 2025., a mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC) na 4,4% s 3,7%. U usporedbi s posljednjom službenom projekcijom iz prosinca, projekcija inflacije revidirana je naviše, posebno u 2026. godini zbog rasta cijena energenata, a očekuje se i viša temeljna inflacija (koja ne uključuje kolebljive cijene energije i hrane). Glavni činitelj bržeg rasta cijena energije u 2026. u odnosu na prethodnu godinu jest očekivano prelijevanje snažnog poskupljenja sirove nafte na globalnom tržištu na maloprodajne cijene naftnih derivata. Bržem rastu cijena energije u 2026. u manjoj mjeri pridonose i administrativno regulirane cijene energenata, čije je povećanje najvećim dijelom realizirano krajem prošle i početkom ove godine te je uglavnom bilo ugrađeno u projekciju iz prosinca. Prelijevanje rasta cijena energenata i drugih sirovina na ostale komponente inflacije moglo bi biti postupno, pa se u 2026., u skladu s pretpostavkama o kretanju cijena hrane na globalnim tržištima, još očekuje usporavanje rasta cijena hrane, a temeljna inflacija mogla bi se samo blago ubrzati, s obzirom na to da bi usporavanje rasta gospodarske aktivnosti i plaća, prigušena potražnja za turističkim uslugama, kao i manje poticajna fiskalna politika trebali djelovati na smanjivanje općih inflacijskih pritisaka. Osim toga, makrobonitetne mjere HNB-a uvedene u srpnju 2025., kojima se nastoji ograničiti kreditno financiranje potrošnje kućanstava u svrhu očuvanja financijske stabilnosti, također bi trebale ublažiti domaće inflacijske pritiske. U 2027. u okružju niskih tekućih inflatornih pritisaka očekuje se usporavanje inflacije (na 2,8% mjereno HIPC-om, odnosno na 2,7% mjereno IPC-om), uz slabljenje inflacije svih glavnih komponenata, osim inflacije cijena hrane zbog odgođenih učinaka prelijevanja prethodnog rasta cijena energenata i ostalih inputa za proizvodnju. Pritom očekivano usporavanje inflacije cijena energije proizlazi iz pretpostavke o smanjenju cijene sirove nafte na svjetskom tržištu, dok bi na smanjenje temeljne inflacije trebao djelovati nastavak popuštanja domaćih inflacijskih pritisaka s obzirom na prognozirano daljnje usporavanje rasta osobne potrošnje i plaća te restriktivan impuls fiskalne politike.

Rast cijena energenata negativno će utjecati na uvjete razmjene, zbog čega se očekuje nešto snažnije produbljenje manjka na tekućem računu platne bilance u odnosu na prethodna očekivanja. Iako su ostvarenja u 2025. bila povoljnija od očekivanja, manjak na tekućem računu platne bilance u 2026. mogao bi biti malo veći nego što se prethodno projiciralo, ponajprije zbog rasta cijena energenata, s obzirom na to da je Hrvatska neto uvoznik nafte i plina. Osim toga, očekuje se i pogoršanje salda usluga s obzirom na oslabljenu cjenovnu konkurentnost hrvatskog turizma. S druge strane, pozitivan saldo na kapitalnom računu mogao bi se dodatno povećati u 2026., zbog intenziviranja korištenja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost (jer bi se većina tih sredstava trebala iskoristiti do kraja tekuće godine). U 2027. očekuje se stagnacija manjka na tekućem i kapitalnom računu. Saldo robe i usluga mogao bi se pritom poboljšati zbog postupne normalizacije cijena energenata i jačanja vanjske potražnje, dok bi se saldo kapitalnog računa mogao pogoršati, s obzirom na to da smanjenje korištenja sredstava iz redovne financijske omotnice EU-a vjerojatno neće biti dovoljno da u potpunosti nadoknadi pad korištenja sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Kriza na Bliskom istoku povećala je negativne rizike za rast BDP-a i pozitivne rizike za inflaciju. Rizici za ostvarenje projekcije realnog rasta BDP-a i inflacije poglavito su povezani s razvojem situacije na Bliskom istoku, kretanjem cijena energenata i njihovim prelijevanjem na cijene drugih dobara i usluga. U slučaju produljenog sukoba i dodatnih poteškoća u opskrbi cijene energenata mogle bi još više porasti i zadržati se duže na povišenim razinama, zbog čega bi rast mogao biti niži, a inflacija viša nego što se očekuje. Jače prelijevanje viših cijena energenata na cijene ostalih dobara i usluga također bi moglo uzrokovati inflaciju višu od očekivane, a dodatan je rizik i eventualna pojava sekundarnih učinaka u obliku porasta inflacijskih očekivanja te većeg rasta plaća i bržeg povećanja cijena u uvjetima rastućih troškova života i poslovanja. S druge strane, u tom bi slučaju rast troškova zaduživanja mogao biti viši u odnosu na trenutna očekivanja financijskih tržišta, što bi moglo ublažiti inflatorne pritiske. Također, fiskalne mjere usmjerene na ograničavanje utjecaja rastućih cijena energenata mogle bi ublažiti rizike za rast i inflaciju. Valja pritom spomenuti kako se rizici za turizam čine dvostranima. Neizvjesnost bi mogla preusmjeriti dio europskih putnika prema Hrvatskoj umjesto u azijske destinacije, što bi rezultiralo rastom izvoza usluga snažnijim od očekivanoga, ali bi istodobno mogla smanjiti potražnju za turističkim uslugama. Osim toga, zbog smanjene povezanosti preko zračnih čvorišta u zahvaćenoj regiji prekomorski dolasci, osobito iz azijskih zemalja, znatno su otežani.

Uz temeljnu projekciju i s obzirom na visoku razinu neizvjesnosti, izrađena su dva alternativna, hipotetska, scenarija koja prikazuju rizike za rast i inflaciju ako posljedice sukoba budu snažnije i dugotrajnije. Pretpostavke ugrađene u alternativne scenarije počivaju na mogućnosti dugotrajnijeg poremećaja u opskrbi naftom i plinom, što se nepovoljno odražava na gospodarski rast i inflaciju, osobito u kratkom roku. Navedeni scenariji mogu odražavati dugotrajniji sukob većeg intenziteta, a omogućuju brzo procjenu učinaka eventualne materijalizacije navedenih rizika na gospodarska kretanja u kontekstu iznimno visoke neizvjesnosti.

Učinci na rast i inflaciju u alternativnim scenarijima ovise o četiri ključna činitelja: intenzitetu početnoga energetskog šoka ponude, trajnosti poremećaja, razini neizvjesnosti i, konačno, utjecaju svega toga na inozemnu potražnju. Nepovoljni scenarij zasniva se na pretpostavci da će cijena nafte u drugom tromjesečju porasti na oko 120 dolara po barelu, a cijena plina na gotovo 90 eura po megavatsatu, nakon čega bi se mogle početi smanjivati, dok su u osnovnom scenariju pretpostavljene maksimalne cijene od 90 dolara po barelu i 50 eura po megavatsatu. U izrazito nepovoljnom scenariju pretpostavljen je još izrazitiji rast cijena, pri čemu bi cijene nafte mogle dosegnuti gotovo 150 dolara po barelu, a plina više od 100 eura po megavatsatu u drugom tromjesečju, nakon čega bi se mogle početi smanjivati. Međutim, izrazito nepovoljan scenarij pretpostavlja znatno sporiju normalizaciju cijenu energenata te bi do kraja 2027. nafta mogla i nadalje biti na povišenim razinama većima od 100 dolara po barelu, a plin oko 60 eura po megavatsatu. Uz jači rast cijena energenata, alternativni scenariji ujedno pretpostavljaju i veći rast neizvjesnosti te snažnije indirektne i sekundarne učinke koji se odražavaju u porastu inflacijskih očekivanja, većem rastu troškova rada i bržem povećanju cijena od strane poduzeća u uvjetima rastućih troškova.

Slika 1. Tehničke pretpostavke osnovnoga i alternativnih scenarija
a) Cijene nafte

Izvori: HNB; ESB

b) Cijene plina

Izvori: HNB; ESB

c) Indeks ekonomske neizvjesnosti

Izvor: EPU; HNB

U nepovoljnom scenariju učinak na gospodarsku aktivnost i inflaciju mogao bi biti umjeren, a u izrazito nepovoljnom scenariju rast bi mogao biti znatno niži, a inflacija primjetno viša u odnosu na osnovni scenarij. U nepovoljnom scenariju rast realnog BDP-a mogao bi biti niži od osnovne projekcije za 0,5 postotnih bodova u 2026. i 0,4 postotna boda u 2027. Inflacija mjerena HICP-om mogla bi biti viša od osnovne projekcije za 1,0 postotni bod u 2026. poglavito zbog viših cijena energije, a u 2027. odstupanje u odnosu na temeljni scenarij manje je i iznosi 0,6 postotnih bodova zbog pada cijena energenata, dok jači neizravni učinci putem troškova proizvodnje i odgođenog prijenosa troškovnih pritisaka na rast plaća djeluju u suprotnom smjeru. U izrazito nepovoljnom scenariju, energetski šok i globalni poremećaji mogli bi rezultirati znatno jačim i dugotrajnim učincima na realnu aktivnost i inflaciju. Rast BDP-a tako bi mogao biti niži za 0,8 postotnih bodova u 2026. i 1,1 postotni bod u 2027. nego u osnovnoj projekciji odražavajući slabiju osobnu potrošnju uslijed znatno sporijeg rasta realnih raspoloživih dohodaka i povišenog opreza kućanstava. Osim toga, visoka razina neizvjesnosti također bi mogla znatno utjecati na dinamiku privatnih investicija, a slaba vanjska potražnja mogla bi se negativno odraziti na izvoz robe i usluga. Inflacija mjerena HIPC-om viša je od osnovne projekcije za 2,4 postotna boda u 2026. i 3,0 postotna boda u 2027. Osim snažnoga izravnog učinka na cijene energije, znatnu ulogu u izrazito nepovoljnom scenariju mogli bi imati i neizravni učinci utjecajem na inflacijska očekivanja, plaće i formiranje cijena, te posljedično i na temeljnu inflaciju u 2027.

Tablica 1. Aktualna makroekonomska projekcija za Hrvatsku
(promjena u odnosu na prethodnu godinu, osim ako je drugačije naznačeno)

Napomena: Vanjske i tehničke pretpostavke ESB-a zaključene su 11. ožujka 2026., a makroekonomske projekcije za Hrvatsku 17. ožujka 2026.
Europska središnja banka (ESB) objavila je prognozu za europodručje
Preuzmite tablicu (xslx)

Tablica 2. Projekcije realnog rasta Hrvatske i inflacije u alternativnim scenarijima

Izvor: HNB