Zbog čega guverneri noću ne spavaju? – Marko Škreb, bivši guverner HNB-a
Objavljeno: 28.11.2025.
U novoj epizodi HNB Podcasta razgovarali smo s Markom Škrebom, bivšim guvernerom HNB-a i jednim od najistaknutijih domaćih stručnjaka za monetarnu politiku, o ciklusu predavanja pod nazivom "Zbog čega guverneri noću ne spavaju" i o izazovima guvernerske funkcije.
Izazovi su brojni, od ponovne pojave inflacije, gubitka dijela povjerenja javnosti u središnje banke te digitalizacije i razvoja novih oblika plaćanja pa sve do geopolitičkih promjena i klimatskih rizika. Sve to stvara novi, složeniji kontekst i zato male banke poput HNB-a trebaju pažljivo birati prioritete i usklađivati se s globalnim trendovima.
Kriptoimovina je spekulativna imovina koja je tek manjim dijelom i nedostatno regulirana pa nema potrebe da središnje banke ulažu u takvu imovinu. Jedna od glavnih uloga središnjih banaka je očuvanje stabilnosti cijena i vrijednosti novca u okviru domene njihovog mandata, dok je jedna od glavnih karakteristika kriptoimovine velika volatilnost cijena.
Neovisnost središnjih banaka ima više dimenzija, ali u suštini znači da središnja banka može samostalno odlučivati kako ispuniti cilj koji je postavio zakonodavac, a u Hrvatskoj je to održavanje stabilnosti cijena i financijskog sustava. Neovisna središnja banka mora moći donositi odluke u skladu sa svojim mandatom i zakonskim ciljevima, neovisno o željama politike, vlade ili ministarstva financija.
Promijenilo se puno jer je HNB sada dio eurosustava, a guverner redovito sudjeluje na sastancima Upravnog vijeća ESB-a ravnopravno sa ostalim guvernerima i članovima Izvršnog odbora. HNB provodi odluke ESB-a u Hrvatskoj, sudjeluje u izdavanju eura i nadziranju velikih europskih komercijalnih banaka te upravlja novčanim optjecajem i zaštitom od krivotvorenja, a i dalje samostalno vodi makroprudencijalnu politiku, brine o financijskoj stabilnosti, nadzire platne sustave, vodi statistiku te ima savjetodavnu ulogu.
Razlike su značajne, FED je osnovan radi stabilizacije bankovnog sustava i uvođenja jedinstvene valute te je uz održavanje stabilnosti cijena zadužen i za punu zaposlenost, dok je primarni cilj ESB-a stabilnost cijena. Također, ESB ima viši stupanj institucionalne neovisnosti od FED-a, iako je i FED u praksi bio vrlo neovisan. Povremeni politički pritisci u SAD-u najčešće su privremeni i povezani s izbornim ciklusima, ne sa strukturom sustava.
Digitalizacija plaćanja nije samo tehnološka promjena, nego i duboka strukturna transformacija financijskog sustava. Od gotovine i čekova prešli smo na digitalne novčanike, instant plaćanja i virtualne valute. Digitalni euro je od strateške važnosti jer više od dvije trećine kartičnih plaćanja u EU danas prolazi kroz američke tvrtke. Europa mora imati vlastitu infrastrukturu plaćanja.
Teme su vrlo aktualne; od digitalnog eura i kriptoimovine do zelene tranzicije i klimatskih izazova. Sve teme povezuje jedno – to su stvari koje i dalju "kradu san" guvernerima širom svijeta.
Najljepše i najintenzivnije razdoblje profesionalne karijere bile su postratne godine. Posebno se ističe proces mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja kada je nakon Erdutskog sporazuma 1995. i dolaska UNTAES-a, trebalo provesti monetarnu integraciju – zamijeniti jugoslavenski dinar kunom.
Hrvatska narodna banka prikuplja i obrađuje Vaše osobne podatke kada pristupite stranici www.hnb.hr