"Na buduća gospodarska kretanja sve će više utjecati strukturni trendovi koji se odnose na deglobalizaciju i fragmentaciju svjetske trgovine, izdvajanja za obranu, demografske promjene i starenje stanovništva, ubrzanu digitalnu transformaciju te dekarbonizaciju, odnosno smanjenje emisija i tranziciju na čistu energiju", istaknuo je danas Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke u uvodnom predavanju pod nazivom "U nepoznatim vodama: Makroekonomski izgledi u uvjetima trgovinskog rata" na 28. znanstveno-stručnoj konferenciji Financijsko tržište koje se 22. i 23. svibnja održava u Opatiji.

"Ove godine se u europodručju očekuje nastavak rasta gospodarske aktivnosti, ali slabijom dinamikom nego u pretpandemijskom razdoblju. Rast gospodarstva u europodručju je na početku godine bio veći od projekcija, no podaci upućuju na usporavanje aktivnosti u drugom tromjesečju. Eskalacija trgovinskog rata u travnju znatno povećava neizvjesnost oko projekcija gospodarskog rasta i inflacije, ali ako se u pregovorima EU i drugih država sa SAD-om postigne napredak u odnosu na sadašnje stanje, to bi moglo rezultirati manjim efektivnim carinama pa bi i učinci na globalni rast i inflaciju mogli biti blaži", naglasio je tom prilikom guverner HNB-a. Prema njegovim riječima, izravna izloženost europodručja prema SAD-u je u ovom kontekstu ograničena, ali bi negativni učinci potencijalnih carina mogli biti primjetni u nekim sektorima, poput farmaceutike, znanstvenih instrumenata i industrije streljiva i električnih uređaja.

"Dobre su vijesti da i dalje očekujmo nastavak razmjerno snažnog rasta hrvatskog gospodarstva. Kada je inflacija u Hrvatskoj u pitanju, podaci pokazuju da se nakon ubrzavanja potkraj 2024. i početkom 2025. inflacija nastavila usporavati, a slično se očekuje i u naredne dvije godine. No, potrebno je napomenuti kako su globalna očekivanja kretanja inflacije uvelike pod utjecajem padom cijena energenata uslijed slabljenja globalne potražnje i povećanja ponude. Inflacijske pritiske mogla bi ublažiti i veća ponuda jeftinih proizvoda iz Kine, a pojačati rastući troškovi poslovanja i moguće protumjere od strane EU-a. Dakle, i dalje smo u neizvjesnim i nepoznatim vodama, jer trgovinskog rata i ovakvih neizvjesnosti nije bilo još od 20-tih godina 20. stoljeća. U tom kontekstu, geopolitičke promjene potiču i veća izdvajanja za obranu, što bi moglo potaknuti gospodarski rast, ali, u određenim scenarijima, i donekle pridonijeti inflatornim pritiscima", zaključio je guverner HNB-a.