Izlaganje guvernera Vujčića na konferenciji "Godina dana s eurom"

Objavljeno: 30.1.2024.
Izlaganje guvernera Vujčića na konferenciji

Guverner Boris Vujčić održao je 30. siječnja 2024. izlaganje na konferenciji "Godina dana s eurom"


Danas, s odmakom od godine dana od uvođenja eura možemo, temeljem stvarnog iskustva, govoriti o učincima tog povijesnog događaja na hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini. Kada bih u jednoj rečenici trebao sažeti što je euro donio Hrvatskoj, rekao bih da je donio sve one koristi koje smo najavljivali i očekivali, učinivši hrvatsko gospodarstvo snažnijim i otpornijim, što je posebice došlo do izražaja u specifičnim kriznim okolnostima u kojima je uveden.

Europodručju smo pristupili u okolnostima kakve nismo mogli niti zamisliti u trenutku kada smo prije šest-sedam godina kretali na put prema euru. Vrijedi podsjetiti da smo operativne pripreme za euro započeli još u ljeto 2020. godine u jeku epidemije COVID-19, te da smo euro uveli u razdoblju povijesno visoke inflacije, koja u razvijenim Zapadnim zemljama nije zabilježena još od konca 70-ih godina prošlog stoljeća. U tom smislu, ne treba posebno isticati da niti jedna država članica EU-a prije Hrvatske nije prešla na zajedničku valutu u takvim uvjetima. S tim povezano, prelazak na euro dogodio se u vrijeme najsnažnijeg zatezanja monetarne politike u povijesti. Konačno, tu su i izražene geopolitičke napetosti i neizvjesnosti, koje daju dodatnu, kako ekonomsku tako i političku, dimenziju postignute europske ekonomske i monetarne integracije naše zemlje.

Unatoč svim tim specifičnim okolnostima, projekt uvođenja eura uspješno je zaključen, i to u najkraćim mogućim rokovima, a očekivane ekonomske koristi prelaska na euro u cijelosti su se ostvarile. Štoviše, usudio bih se reći da su upravo takve okolnosti učinile neke od pozitivnih učinaka uvođenja eura još većima i značajnijima.

Među glavnim očekivanim pozitivnim učincima uvođenja eura na prvom smo mjestu uvijek isticali uklanjanje valutnog rizika. I on se u potpunosti ostvario. Danas dug svih sektora u inozemnoj valuti iznosi manje od 1% ukupnog duga, dok je prethodno on iznosio 70-ak posto. Za Hrvatsku, to je ogroman plus koji je smanjio premiju rizika države, te je time ujedno ograničen prijenos globalno viših kamatnih stopa na domaći financijski sustav.

Sukladno očekivanjima, troškovi zaduživanja u Hrvatskoj danas su niži nego što bi bili da smo ostali izvan europodručja. Naime, predviđali smo da će prelazak na euro dovesti do relativnog smanjenja kamatnih stopa, i to putem dva kanala: zbog smanjenja premije rizika zemlje i zbog smanjenja regulatornog troška za banke povezano s usklađivanjem s okvirom monetarne politike Eurosustava. Ovaj, u cijelosti ostvareni, pozitivan učinak uvođenja eura također je vrlo opipljiv i lako ga je kvantificirati – kamatne stope danas u Hrvatskoj, kako na stambene kredite građanima tako i za kredite poduzećima, su u potpunosti usporedive pa čak i apsolutno niže u određenim segmentima od prosječnih kamatnih stopa za europodručje, te znatno niže nego u usporedivim zemljama izvan europodručja. Primjerice, dok je prosječna kamatna stopa na stambene kredite danas u Hrvatskoj 3,64%, u Njemačkoj je ona 4,22%, a za europodručje prosječna kamatna stopa iznosi 4,05%. U Mađarskoj istovremeno kamatna stopa na stambene kredite iznosi 8,76% . Slično je i s kamatnim stopama na kredite poduzeća. Poduzeća (za kredite do 1 mil. eura) se u Hrvatskoj u prosjeku zadužuju uz kamatnu stopu 4,74%, u Njemačkoj uz kamatnu stopu od 6,27%, a prosječna kamatna stopa za usporedive kredite u europodručju istovremeno iznosi 5,65%. S druge strane, u nekim članicama EU-a koje još nisu uvele euro poduzeća se zadužuju i uz dvoznamenkaste kamatne stope (Mađarska 13,86%). Vjerojatno ne trebam podsjećati da su još do pred koju godinu kamatne stope u Hrvatskoj bile za 1-2 postotna poena više od prosječnih kamatnih stopa za europodručje. Dakle, danas su po prvi puta u povijesti kamatne stope na kredite u potpunosti usporedive s onima u europodručju, a to nedvojbeno povoljno utječe na konkurentnost poduzeća.

Nadalje, s eurom su bitno smanjeni transakcijski troškovi, jer više nema potrebe mijenjanja iz eura u kunu i obratno. To pospješuje daljnju trgovinsku i financijsku integraciju Hrvatske s ostatkom europodručja, te čini Hrvatsku atraktivnijom za investiranje.

Konačno, od eura smo očekivali da će povećati otpornost gospodarstva na šokove i financijske krize. To je svakako jedan od pozitivnih učinaka eura koji smo također već iskusili, ali i od onih čiji se značaj povećava u okolnostima neizvjesnosti i nesigurnosti poput onih spomenutih na početku.

Govoreći o ostvarenim pozitivnim učincima eura ne trebamo se ograničiti samo na vrijeme od 1. siječnja prošle godine. Prisjetit ćemo se – već i sama jasna perspektiva skorog uvođenja eura pomogla je Hrvatskoj da lakše prebrodi dvije krize iz nedavne prošlosti. Posljedice pandemijske krize 2020. i invazije Rusije na Ukrajinu 2022. podnijeli smo uz puno manje poremećaja i stresa zbog činjenice što smo u to vrijeme bili ozbiljan kandidat za pristupanje europodručju, što je pomoglo usidriti tečajna očekivanja, zbog čega je HNB-u bilo lakše održati stabilnost tečaja kune u odnosu na euro i usredotočiti se na protucikličke mjere monetarne politike, i pridonijelo suzbijanju pritisaka na tržištu javnoga duga. U razdoblju do uvođenja eura, tržišta su prepoznala kontinuirano poboljšanje makroekonomskih fundamenata koja su bilo čvrsto vezana uz proces uvođenja zajedničke valute. Taj proces išao je ruku pod ruku (s već spomenutim) približavanjem kamatnih stopa u Hrvatskoj onima u zemljama europodručja, kao i s postupnim poboljšanjem kreditnog rejtinga, koji je danas doslovno na domak do A investicijskog rejtinga što nikada prije nije bio slučaj. Podsjetit ću, Hrvatska je 2017. imala kreditni rejting BB, dakle dvije razine ispod investicijskog rejtinga. U godinama koje su slijedile agencije za procjenu kreditnog rejting podizale su ocjenu i izglede za hrvatsko gospodarstvo. U 2019. Hrvatska je tako dosegla minimalnu razinu investicijskog rejtinga (BBB-), a 2022. u kontekstu odluke Vijeća EU-a o uvođenju eura u Hrvatskoj kreditni rejting povišen je na BBB+ (dakle za dvije razine) i time je došao na korak do A investicijskog rejtinga.

Dotaknuo bih se kratko i aspekta uvođenja eura koji je kod dijela naših građana izazivao bojazan, a odnosi se na inflaciju odnosno učinak uvođenja eura na cijene. Drago mi je da mogu potvrditi, uz uporište u analizama i procjenama koje su izradili stručnjaci HNB-a i Europske središnje banke, te naknadno i Eurostata, kako je uvođenje eura imalo vrlo blag učinak na cijene. Naša (i ESB-ova) analiza ocijenila je da je euro imao učinak od 0,4 postotna poena na cijene, dok je Eurostatova analiza utvrdila da je efekt eura na cijene iznosio najviše 0,2 postotna poena. Ta razina efekta eura na cijene je u granicama očekivane te je ona u potpunosti u skladu s iskustvima drugih zemalja koje su prije nas uvodile euro, i to usprkos okolnostima povijesno visoke globalne inflacije u kojima je Hrvatska uvodila euro. Upravo u tom kontekstu javljali su se sporadično komentari da zbog okruženja visoke inflacije i snažnog zatezanja monetarne politike nije dobar trenutak za uvođenje eura. Međutim, kretanje inflacije u Hrvatskoj i u usporedivim zemljama koje nisu uvele euro (poput Mađarske, Češke ili Poljske) pokazuju kako je inflacija u Hrvatskoj zapravo bila niža. Ta činjenica, zajedno s prethodno spomenutim relativno nižim troškovima zaduživanja, snažan je argument koji potvrđuje da je euro bio dobra, pravovremena i ispravna odluka, te da je on pridonio otpornosti hrvatskog gospodarstva u takvim turbulentnim okolnostima.

Da euro utječe pozitivno na otpornost gospodarstva nije samo naše zapažanje. Prošlog sam tjedna sudjelovao na konferenciji u Rigi kojom je obilježeno 10 godina članstva Latvije u europodručju. I tamo je upravo puno riječi bilo usmjereno na otpornost i štit koji euro zemlji pruža u okolnostima neizvjesnosti i nesigurnosti. To nam je svakako zajedničko iskustvo. Bilo mi je drago što sam mogao podijeliti hrvatsku uspješnu priču o prelasku na euro te potvrditi te iste prednosti članstva u europodručju, ali i pokazati kako je zajednička valuta, koja ove godine slavi 25 godina postojanja, i dalje itekako privlačna.

Zaključno, rekao bih da je euro uveden bez negativnih iznenađenja, a kao što sam detaljno elaborirao, očekivane koristi su se materijalizirale, i nastavit će se materijalizirati s obzirom na njihov trajni karakter. Hvala svima koji su bili uključeni u proces uvođenja eura, mnogi su danas ovdje prisutni. Tim uspješnim projektom Hrvatska je napravila povijesni iskorak koji je označio naše pripadanje skupini najnaprednijih europskih zemalja, te su njime uspostavljeni (financijski) uvjeti koji će nam olakšati nošenje s brojnim izazovima koji su pred nama, kako iz gospodarske sfere, tako i šire.