Ukupna inflacija u travnju

Ukupna inflacija u Hrvatskoj mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) prema prvoj se procjeni u travnju 2025. usporila na 3,9% s 4,3% zabilježenih u ožujku (Slika 1. i Tablica 1.), dok se temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) zadržala na 4,2%, koliko je iznosila i u prethodnom mjesecu. Usporavanje ukupne inflacije u travnju bilo je rezultat usporavanja inflacije cijena svih glavnih komponenata, osim industrijskih proizvoda. Inflacija mjerena nacionalnim indeksom potrošačkih cijena (IPC), koji ne obuhvaća potrošnju stranih gostiju i institucionalnih kućanstava (poput obrazovnih, zdravstvenih, vjerskih institucija i sl.) se blago usporila, s 3,2% u ožujku na 3,1% u travnju. Sukladno tome, razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije se u travnju smanjila. Ukupna inflacija (HIPC) na razini cijelog europodručja se u travnju 2025. zadržala na razini od 2,2%, pri čemu je manji doprinos cijena energije ukupnoj inflaciji poništio veći doprinos usluga i neprerađenih prehrambenih proizvoda. Razlika između inflacije u Hrvatskoj i prosjeka europodručja u travnju se stoga smanjila u odnosu na prethodni mjesec.

Slika 1. Pokazatelji inflacije u Hrvatskoj

Napomena: Temeljna inflacija mjerena je harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena koji isključuje cijene energije, hrane, alkohola i duhana. Posljednji raspoloživi podaci odnose se na prvu procjenu za travanj 2025. godine.
Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Tablica 1. Inflacija u Hrvatskoj, glavne komponente

Napomena: Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC) izračunat je prema harmoniziranom pristupu koji omogućuje usporedivu mjeru inflacije za članice Europske unije, dok Indeks potrošačkih cijena (IPC) predstavlja nacionalni indeks potrošačkih cijena. IPC i HIPC računaju se na temelju iste reprezentativne košarice dobara i usluga. Osnovna razlika jest u obuhvatu stanovništva (HIPC obuhvaća ukupnu potrošnju institucionalnih kućanstava i nerezidenata na teritoriju Hrvatske i ta potrošnja nije uključena u nacionalni indeks potrošačkih cijena).
Izvori: Eurostat; DZS

Komponente inflacije u Hrvatskoj u travnju

Usporavanju ukupne inflacije u Hrvatskoj, mjerene HIPC-om, u travnju pridonijelo je usporavanje inflacije cijena svih glavnih komponenata, osim industrijskih proizvoda. Inflacija cijena hrane usporila se treći mjesec za redom (na 4,6% u travnju s 5,2% u ožujku). Osim toga,

znatno se usporila i inflacija cijena energije (na 1,1% s 2,2% u ožujku) kao rezultat pojeftinjenja naftnih derivata. Nadalje, usporila se i inflacija cijena usluga (na 7,2% sa 7,6%), dok se inflacija cijena industrijskih proizvoda ubrzala (na 0,5% s 0,2%). Sukladno tome, temeljna inflacija (koja isključuje cijene energije i hrane) se zadržala na 4,2%. Unatoč usporavanju inflacije cijena usluga, one nastavljaju biti komponenta s najvećim značajem za ukupna inflacijska kretanja u Hrvatskoj. Ukupnoj inflaciji potrošačkih cijena (mjerenoj HIPC-om) od 3,9% usluge pridonose s 2,3 postotna boda, a hrana s 1,3 postotna boda.

Smanjenju ukupne inflacije u travnju, mjerene IPC-om, pridonijelo je usporavanje inflacije cijena energije (na 1,1% s 1,9%) i hrane (na 4,1% s 4,4%). Nasuprot tome, povećala se inflacija cijena industrijskih proizvoda (na 0,3% s -0,2%) te inflacija cijena usluga (na 6,1% s 6,0%). Razlika između harmoniziranog i nacionalnog pokazatelja ukupne inflacije u travnju se smanjila te je iznosila 0,8 postotnih bodova (Slika 2.). Viša inflacija mjerena harmoniziranim nego nacionalnim pokazateljem inflacije uglavnom proizlazi iz većeg doprinosa cijena usluga koji je kod HIPC-a iznosio spomenutih 2,3 postotna boda naprema 1,6 postotnih bodova koliko su usluge doprinijele inflaciji mjerenoj IPC-om. To je rezultat izraženijeg godišnjeg rasta cijena usluga mjerenog HIPC-om te većeg udjela usluga u potrošačkoj košarici korištenoj za izračun harmoniziranog pokazatelja zbog toga što ona obuhvaća i potrošnju stranih turista.

Slika 2. Razlika između doprinosa glavnih komponenata ukupnom HIPC-u i IPC-u

Izvori: Eurostat; DZS; izračun HNB-a

Promjena inflacije u odnosu na prošli mjesec: bazni učinci i tekuća inflacija

Promjena godišnje stope inflacije (HIPC) od mjeseca do mjeseca – s 4,3% u ožujku na 3,9% u travnju – ovisi o promjeni potrošačkih cijena u odnosu na prošli mjesec (tj. tekućoj inflaciji), ali i o mjesečnoj stopi promjene potrošačkih cijena u istom mjesecu prethodne godine (tzv. baznim učincima).^[1] Usporavanje inflacije ostvareno u travnju 2025. tako ponajviše odražava negativne tekuće pritiske kod energije i hrane i povoljni bazni učinak kod usluga (Slika 3.). S druge strane nepovoljni bazni učinak ublažio je smanjenje inflacije cijena energije koje odražava mjesečno pojeftinjenje naftnih derivata.

Slika 3. Doprinos baznih učinaka i tekućih kretanja promjeni godišnje stope ukupne inflacije po mjesecima (lijevo) i po komponentama u travnju 2025. (desno)

Napomena: Bazni učinci i tekuća kretanja prilagođeni su za uobičajena kretanja koja su relativno stabilna i ne utječu znatnije na promjenu godišnje inflacije.
Izvori: Eurostat; izračun HNB-a

1. Za detaljnije pojašnjenje vidjeti HNBlog D. Kunovca i M. Luketine "Na putu prema dolje – uloga baznih učinaka u usporavanju potrošačke inflacije". Dostupno na: https://www.hnb.hr/-/na-putu-prema-dolje-uloga-baznih-ucinaka-u-usporavanju-potrosacke-inflacije ↑