Anketa o financijama i potrošnji kućanstava

Objavljeno: 20.9.2023.

Krajem rujna 2023. Hrvatska narodna banka započinje s provedbom Ankete o financijama i potrošnji kućanstava, pri čemu će terensko istraživanje provesti Ipsos d.o.o., agencija za istraživanje tržišta, medija i javnog mnijenja.

Anketa o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK) znanstvena je anketa o financijama i potrošnji kućanstava i dio je projekta koji se svake tri godine provodi u zemljama europodručja i nekim drugim zemljama Europske unije. Metodološku konzistentnost ankete koordinira i osigurava Europska središnja banka. Prvi val istraživanja ostvaren je u razdoblju od 2009. do 2011., a drugi val proveden je u 2013./2014. godini u većini zemalja europodručja. Hrvatska narodna banka uključila se u ovaj projekt tijekom trećeg vala istraživanja, koje se odvijalo tijekom 2017. i 2018., sudjelovala je potom u četvrtom valu statističkog istraživanja tijekom 2020. i 2021. godine te od rujna ove godine započinje svoje sudjelovanje u petom valu istog istraživanja.

Rezultati dosad provedenih anketa objavljeni su na zbirnoj osnovi, pojedinačno po državama i ukupno za europodručje na internetskoj stranici Europske središnje banke, a rezultati ankete u Republici Hrvatskoj za val 2017. objavljeni su u publikaciji Statistička i metodološka istraživanja na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke.

Anketiranjem u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 25. rujna 2023. do 25. siječnja 2024. planiraju se obuhvatiti oko četiri tisuće kućanstava. Ta su kućanstva nasumično odabrana znanstvenim postupkom iz baze podataka Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2021. Državnog zavoda za statistiku. Ovakav izbor anketnog uzorka omogućuje da se na temelju podataka za relativno malen broj kućanstava relativno pouzdano procijene financije i potrošnja kućanstava na cijelom području Republike Hrvatske. Sudjelovanje kućanstava u anketi dobrovoljno je, a suradnja svakoga pojedinoga kućanstva vrlo je važna za stvaranje ispravne slike o financijskom životu kućanstava u Hrvatskoj te posredno i cjelovite slike o financijskom životu kućanstava u Europskoj uniji.

Sam upitnik sadržava dio koji se odnosi na kućanstvo kao cjelinu i dio koji se odnosi na njegove članove pojedinačno. Individualna pitanja za članove kućanstva starije od 16 godina obuhvaćaju demografske podatke, podatke o zaposlenosti, mirovinskim planovima i policama životnog osiguranja te dohotku. Pitanja koja se postavljaju na razini kućanstva odnose se na realnu imovinu i njezino financiranje, kreditne i druge obveze, samozapošljavanje, financijsku imovinu, međugeneracijske transfere te poklone i potrošnju. U ovom valu ankete dodan je i poseban skup pitanja vezan uz utjecaj promjene cijena energenata na financije i potrošnju kućanstava. Kao pomoć u odgovaranju na pitanja, ispitanici se mogu koristiti izvodima s računa i drugim informacijama primljenima od banaka, osiguravajućih društava, poslodavaca i drugih subjekata.

Pri provođenju intervjua primjenjuje se metoda CAPI (engl. Computer Assisted Personal Interview), što znači da anketar izravno komunicira s ispitanikom dolaskom u kućanstvo i odgovore bilježi u prijenosno računalo. Predstavnici agencije Ipsos d.o.o. koji će provoditi anketu svoj će identitet dokazati iskaznicom tvrtke i pismom guvernera HNB-a.

Individualni odgovori na pitanja u ovom intervjuu smatraju se strogo povjerljivima prema Zakonu o službenoj statistici ("Narodne novine", br. 25/2020.) te su zaštićeni nizom tehničkih i organizacijskih mjera, među kojima i mjerom uklanjanja podataka koji dovode do izravne identifikacije pojedinoga kućanstva ili člana kućanstva (poput adrese ili prezimena) u vrlo kratkom roku po završetku terenskog dijela istraživanja. Informacije prikupljene anketom bit će upotrijebljene isključivo u statističke i istraživačke svrhe i objavljene na agregiranoj (skupnoj) osnovi koja onemogućuje otkrivanje povjerljivih osobnih podataka.

Podaci iz Ankete o financijama i potrošnji kućanstava poslužit će kao dopuna podacima iz nacionalnih računa, odnosno podržat će analize HNB-a za potrebe provođenja makrobonitetne politike i očuvanja financijske stabilnosti zemlje. Rezultati istraživanja bit će vrlo korisni i za dobivanje preciznije financijske i socijalne slike hrvatskog društva.