Financijska stabilnost

Objavljeno: 17.7.2015. Ažurirano: 31.5.2021.

Publikacija Financijska stabilnost redovita je godišnja publikacija Hrvatske narodne banke u kojoj se analiziraju glavni rizici za stabilnost bankovnog sustava koji proizlaze iz makroekonomskog okružja u kojemu djeluju kreditne institucije te sposobnosti kreditnih institucija da apsorbiraju moguće gubitke u slučaju materijalizacije tih rizika. Raspravlja se i o mjerama koje HNB poduzima radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava. Analiza je usmjerena na bankarski sektor zbog njegove dominantne uloge u financiranju gospodarstva.

Financijska stabilnost 22

Objavljeno: 1.6.2021.
Publikacija Financijska stabilnost
Datum Svibanj 2021.
Godina izdanja XIII
ISSN 1846-940X
Dodatak Podaci

Sažetak

Sistemski rizici financijskog sustava i dalje na povišenoj razini

Unatoč sve bržem oporavku gospodarske aktivnosti ukupna izloženost domaćega financijskog sustava sistemskim rizicima zadržala se na povišenoj razini. U uvjetima i nadalje izražene neizvjesnosti posebno se izdvaja nekoliko skupina rizika za financijsku stabilnost.

 

Fiskalna je politika, uz mjere drugih ekonomskih i regulatornih politika, pridonijela ublažavanju posljedica pandemije, ali javni se dug snažno povećao

Niži prihodi i izdašne fiskalne potpore rezultirali su snažnim porastom javnog duga. Ipak, povoljni uvjeti financiranja i izdašna sredstva iz proračuna EU-a olakšavaju financiranje države. Kontinuirano snažno oslanjanje na domaće tržište u uvjetima pojačanih potreba za financiranjem dodatno je povećalo već ionako visoku izloženost banaka prema državi.

 

Visoke i brzorastuće cijene stambenih nekretnina sve se više odvajaju od ekonomskih veličina koje bi ih trebale određivati

Tijekom pandemije broj prodanih nekretnina nešto se smanjio, a rast cijena stambenih nekretnina tek se blago usporio. Potaknut povoljnim uvjetima financiranja, nastavkom državnog programa subvencioniranja te stabilnom zaposlenosti i dohocima pod utjecajem fiskalnih potpora, rast stambenih kredita i nadalje se ubrzava. Iako se ti krediti uglavnom odobravaju uz razborite uvjete kreditiranja, kod dijela kredita vidljivi su povišeni omjeri otplata u odnosu na dohodak, što u nepovoljnim okolnostima može pojačati utjecaje poremećaja na tržištu nekretnina.

 

Sa sve dužim trajanjem pandemije i fiskalnih poticaja raste i rizik zombifikacije korporativnog sektora

Predugo održavanje potpora može zadržati na tržištu i poduzeća s neodrživim poslovnim modelima, što smanjuje raspoloživost resursa za rast zdravih poduzeća. S druge strane, preuranjeno povlačenje potpora može ugroziti poslovanje zdravih poduzeća.

 

Iako je sustav kreditnih institucija visoko kapitaliziran i likvidan, opterećuju ga rizici niske profitabilnosti

Pritisci na zarade kreditnih institucija i dalje će jačati, što se srednjoročno može nepovoljno odraziti na raspoloživost kredita i otpornost sustava na poremećaje. Uz znatnu heterogenost među kreditnim institucijama, sustav je visoko kapitaliziran i likvidan te je sposoban apsorbirati znatne troškove kreditnog rizika. Ti su troškovi već snažno porasli pod utjecajem pada gospodarske aktivnosti, a regulatorne olakšice djelomično su odgodile njihovu punu materijalizaciju.

Nastavak pada kamatnih stopa i rasta udjela plasmana s nižim prinosima dodatno će ograničiti mogućnost poboljšanja zarada. Kreditne institucije stoga će se morati sve više oslanjati na digitalne kanale prodaje, ali i prilagoditi tranziciji prema zelenoj ekonomiji.