Pokazatelji poslovanja kreditnih institucija - arhiva

Objavljeno: 1.2.2015. Ažurirano: 30.11.2020.

Tablice pokazatelja poslovanja kreditnih institucija sadržavaju tablične i grafičke prikaze osnovnih informacija o poslovanju kreditnih institucija: privremene nerevidirane odnosno revidirane pokazatelje poslovanja kreditnih institucija, raščlambu kvalitete kredita po sektorima i po valutama, bonitetne podatke o poslovanju kreditnih institucija, podatke o prodanim potraživanjima i troškove izvora financiranja banaka.


Promjena u objavi podataka o kvaliteti kredita


Pokazatelji poslovanja banaka za prvih devet mjeseci 2020.

 

U prvih devet mjeseci ove godine imovina svih kreditnih institucija povećala se u odnosu na kraj 2019. za 20,0 milijardi kuna (4,6 posto), na 451,1 milijardi kuna.

Dobit kreditnih institucija (prije oporezivanja) iznosila je 3,0 milijardi kuna, što je u odnosu na dobit ostvarenu u istom razdoblju prošle godine smanjenje za 2,4 milijarde. kuna (44,2 posto). Najveći utjecaj na pad dobiti imalo je povećanje troškova umanjenja vrijednosti zbog kreditnoga rizika (442,7 posto) jer su kreditne institucije počele valorizirati povećani kreditni rizik zbog pandemije Covid-19. Osjetan je i pad neto prihoda (8,4 posto), zbog pada gotovo svih prihoda iz poslovanja. Pokazatelji profitabilnosti poslovanja kreditnih institucija  – povrat na imovinu (ROA) i povrat na kapital (ROE) iznosili su 0,8 posto i 5,5 posto.

U odnosu na kraj 2019. banke su povećale kredite gotovo svim sektorima, a ponajviše inozemnim kreditnim institucijama i općoj državi. Rast ukupnih kredita i predujmova (5,8 posto) gotovo u cijelosti je kompenzirao rast neprihodujućih kredita (6,1 posto), pa je vrijednost pokazatelja kvalitete kredita, odnosno udjela neprihodujućih kredita u ukupnim kreditima (NPL), ostala nepromijenjena, na 5,5 posto. Udio neprihodujućih kredita kod ključnih sektora blago se promijenio – kod nefinancijskih društava udio se smanjio i iznosio je 13,2 posto, a kod kućanstava je porastao i iznosio je 6,7 posto.

U usporedbi s prethodnim godinama, banke su tijekom prvih devet mjeseci ove godine prodale znatno manji iznos potraživanja (438,1 milijuna kuna).

Unatoč padu dobiti bankovni je sustav i nadalje stabilan. Kreditne institucije u RH su dobro kapitalizirane, a stopa ukupnoga kapitala dodatno je porasla s 24,80 posto na kraju 2019. na 24,9 posto na kraju rujna ove godine. Iako kreditne institucije nisu povećavale ukupni uloženi kapital, na povećanje stope utjecao je pad izloženosti rizicima. Kretanje sastavnica kreditnoga rizika pod snažnim je utjecajem promjene regulatornog tretmana izloženosti u kategoriji središnje države koje su ponovno ponderirane sa 0 posto.

Likvidnost kreditnih institucija i nadalje je iznimno visoka, a LCR je iznosio 188,3 posto.