Sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma važna je zadaća svake jurisdikcije i obuhvaća sve mjere i radnje koje se mogu poduzimati da se nelegalno stečeni novac koristi na bilo koji način ili da se, bez obzira na izvor, sredstva upotrebljavaju u svrhe bilo kakvog oblika terorizma. Pranje novca i financiranje terorizma štetno je za gospodarstvo i društvo u cjelini. Pranje novca može biti rezultat raznih kriminalnih aktivnosti, a u skladu s time i nelojalna konkurencija za gospodarstvo, dok je financiranje terorizma glavni izvor sredstava za neprihvatljivo, prisilno postizanje određenih ciljeva i interesa na štetu drugih. Sustav sprječavanja pranja novca u pojedinoj jurisdikciji treba biti sveobuhvatan, standardiziran i djelotvoran te povezan sa sudionicima takvog sustava u drugim zemljama i na globalnoj razini jer je pranje novca i financiranje terorizma upravo takvo - sveobuhvatno i globalno štetno.

Zakonski okvir čine zakoni RH, uredbe EU-a, pravilnici Ministarstva financija te odluke i pravilnici nadzornih tijela. Najvažniji je Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma i njegovi pravilnici u vezi s prijavom gotovinskih i sumnjivih transakcija. Uredbom EU-a propisuju se podaci o uplatitelju koji su priloženi uz prijenose financijskih sredstava, a delegiranim Uredbama Europske Komisije upozorava se na visokorizične treće zemlje u vezi kojih se moraju primjenjivati mjere pojačane dubinske analize. Sektorske smjernice, za obveznike koje nadziru, izdaju HNB i Hanfa. Gotovina se uz pisanu prijavu prenosi preko granice, ako se radi o iznosima većima od onih propisanih za slobodan prijenos.

Međunarodne mjere ograničavanja odnose se na osobe i druge subjekte pod nekim oblikom sankcija, zbog terorizma bilo koje vrste. Uvode se na temelju Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja, a detaljnije su uređene odlukom. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova vodi zbirku podataka, izdaje smjernice i ažurira pregled sankcijskih režima. EU objavljuje autonomne mjere, osim onih koje je uvelo Vijeće sigurnosti UN-a te objavljuje smjernice za primjenu tih mjera u sklopu zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

HNB kao nadzorno tijelo nadzire provedbu nacionalnih propisa koji reguliraju sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i provedbu Uredbe (EU) 2015/847 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2018/1108 kod kreditnih institucija, kreditnih unija, institucija za platni promet i za elektronički novac, podružnica istovrsnih obveznika iz drugih država te kod zastupnika institucija za platni promet i distributera institucija za elektronički novac iz drugih država članica ako su oni kreditne institucije, kreditne unije, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac osnovane u Republici Hrvatskoj u skladu s odgovarajućim zakonom. Za te obveznike donosi podzakonske akte i smjernice. Slijedom nadzora izriče preporuke za poboljšanje sustava prevencije kod obveznika. Radi educiranja obveznika kontinuirano organizira edukacije, izdaje mišljenja i tumačenja propisa za obveznike koje nadzire te sudjeluje u izradi nacrta propisa iz ovog područja.

OUN je započeo borbu protiv pranja novca donošenjem konvencija, a borbu protiv terorizma usmjerava rezolucijama svog Vijeća sigurnosti te takve dokumente preuzimaju u svoj pravni sustav postupno sve zemlje svijeta. Osnivanjem međunarodne organizacije IMoLIN OUN povezuje i potiče na suradnju i druge međunarodne organizacije u zajedničkoj borbi protiv pranja novca i terorizma. EU, osim konvencija, donosi direktive koje su za RH izvorište zakona. Direktive su usklađene s preporukama FATF-a, najvažnijega međunarodnog tijela za donošenje standarda glede mjera, postupaka i preporuka za aktivno zalaganje i procjenu sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. FATF djeluje preko regionalnih tijela, od kojih je jedno MONEYVAL, čiji je član RH. MONEYVAL periodično procjenjuje sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma svojih članica te objavljuje izvješća. Zadnje izvješće za RH bilo je u 2013. CODEXTER je poseban Odbor Vijeća Europe koji objavljuje izvješća o protuterorističkim mjerama pojedine države, dok je Wolfsberg grupa, koju čini jedanaest vodećih svjetskih banaka, korisna financijskom sektoru jer objavljuje smjernice za sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma u raznim segmentima bankarskog poslovanja.