Indeksi cijena

Objavljeno: 20.9.2017. Ažurirano: 24.2.2023.

U tablicama se prikazuju relevantni statistički podaci o cijenama Državnog zavoda za statistiku i Eurostata.

Metodologija - odabrane nefinancijske statistike - indeksi cijena

Objavljeno: 19.1.2016. Ažurirano: 24.2.2023.

Tablica J1 Indeksi potrošačkih cijena i proizvođačkih cijena industrije

Indeks potrošačkih cijena (IPC) odražava promjene u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavlja, koristi se njima ili ih plaća referentno stanovništvo (privatna kućanstva) radi potrošnje. Izrađuje se u skladu s metodološkim načelima koja su postavili Međunarodna organizacija rada (ILO) i Statistički ured Europske unije (Eurostat). Državni zavod za statistiku (DZS) institucija je koja izračunava i objavljuje indeks potrošačkih cijena za Republiku Hrvatsku. Serija IPC-a obuhvaća mjesečne pokazatelje za razdoblje od siječnja 1998. godine (od kada je u primjeni klasifikacija COICOP) na dalje. Osnovna obilježja indeksa potrošačkih cijena prikazana su u Okviru 1. Biltena HNB-a broj 91, 2004. Prosječna godišnja stopa inflacije iskazana na temelju indeksa potrošačkih cijena prikazana je u tablici Ekonomski indikatori u Biltenu HNB-a i na mrežnoj stranici Hrvatske narodne banke, u rubrici Statistika / Glavni makroekonomski indikatori. Kao mjerilo inflacije u razdoblju prije 1998. godine, DZS je izračunavao i objavljivao indeks cijena na malo i indeks troškova života, čija metodologija izračuna nije u zadovoljavajućoj mjeri bila usklađena s međunarodno prihvaćenim standardima (arhivska tablica s pokazateljima indeksa cijena na malo i indeksa troškova života u razdoblju od siječnja 1992. do prosinca 1997. dostupna je na mrežnoj stranici Hrvatske narodne banke, u rubrici Statistika / Statistički podaci / Arhiva / Stara nacionalna metodologija). Osim toga, DZS izrađuje i objavljuje indeks proizvođačkih cijena industrije na domaćem tržištu, kojim se mjere mjesečne promjene u razini proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda koji su proizvedeni i prodani na domaćem (hrvatskom) tržištu za područja B, C, D i E (samo odjeljak 36) prema NKD-u 2007.).

Tablica J1a Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena

Harmonizirani indeksi potrošačkih cijena (HIPC) jesu ekonomski pokazatelji koji mjere promjenu u razini cijena dobara i usluga koje u tijeku vremena nabavljaju, koriste se njima ili ih plaćaju kućanstva, izračunati prema harmoniziranom pristupu i posebnom skupu definicija koji omogućuju izračun konzistentne mjere inflacije za Europsku uniju, europodručje i Europski gospodarski prostor, kojom se ujedno postiže i usporedivost među državama članicama. Državni zavod za statistiku izračunava HIPC od siječnja 2007. godine te ga dostavlja Eurostatu kao glavnom diseminatoru statistika HIPC-a na razini EU-a. Serije HIPC-a obuhvaćaju razdoblje od siječnja 1998. godine (od kada je u primjeni klasifikacija COICOP) na dalje. Budući da promjene poreznih stopa na proizvode utječu na inflaciju mjerenu HIPC-om, prikupljaju se dodatne informacije o utjecaju poreznih promjena na inflaciju, na temelju kojih se izolira taj utjecaj i na taj način dobiva se harmonizirani indeks potrošačkih cijena po stalnim poreznim stopama (HIPC-SP). HIPC-SP je harmonizirani indeks potrošačkih cijena, gdje se stope poreza na proizvode zadržavaju konstantnima u tekućem razdoblju u odnosu na referentno razdoblje, tj. kroz vrijeme. U slučaju promjene poreznih stopa razlika između tekućih vrijednosti HIPC-SP-a i HIPC-a upućuje na utjecaj promjene poreznih stopa na promjene cijena, uz pretpostavku da su se promjene u poreznim stopama primijenile trenutačno i u potpunosti. Serije mjesečnih i godišnjih indeksa HIPC i HIPC-SP za Republiku Hrvatsku i ostale države članice EU-a s pripadajućom metodologijom dostupne su na Eurostatovim mrežnim stranicama. Prema Uredbi Komisije (EU) 2015/2010, počevši od veljače 2016. godine na dalje, indeksi HIPC i HIPC-SP proizvode se i objavljuju u odnosu na referentnu 2015. godinu (2015 = 100).

Tablica J2 Temeljni indeksi potrošačkih cijena 

Indeks potrošačkih cijena bez energije izračunava se u Državnom zavodu za statistiku, a dobiva se tako da se iz košarice dobara i usluga za izračunavanje ukupnog indeksa potrošačkih cijena isključe cijene energije, čiji udio u košarici za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena u 2023. iznosi 16,19%. Indeks potrošačkih cijena bez energije, hrane, pića i duhana izračunava se u Državnom zavodu za statistiku, a dobiva se tako da se iz košarice dobara i usluga za izračunavanje ukupnog indeksa potrošačkih cijena isključe cijene energije, hrane, pića i duhana, čiji udio u košarici za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena u 2023. iznosi 47,74%. Isključivanje se provodi metodom nultog pondera.

Harmonizirani indeks potrošačkih cijena bez energije izračunava se u Eurostatu, a dobiva se tako da se iz košarice dobara i usluga za izračunavanje ukupnoga harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena isključe cijene energije, čiji udio u košarici za izračunavanje harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena u 2023. iznosi 12,87%. Harmonizirani indeks potrošačkih cijena bez energije, hrane, pića i duhana izračunava se u Eurostatu, a dobiva se tako da se iz košarice dobara i usluga za izračunavanje ukupnoga harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena isključe cijene energije, hrane, pića i duhana, čiji udio u košarici za izračunavanje indeksa potrošačkih cijena u 2023. iznosi 41,98%. Isključivanje se provodi metodom nultog pondera.

Tablica J3 Indeks cijena stambenih nekretnina

Indeks cijena stambenih nekretnina (ICSN) razvijen je zajedničkom suradnjom Državnog zavoda za statistiku (DZS) i Hrvatske narodne banke (HNB) te zamjenjuje dosadašnji hedonistički indeks cijena nekretnina (HICN), koji je Hrvatska narodna banka samostalno sastavljala zaključno s drugim tromjesečjem 2015. (Tablica J3a). Indeksom cijena stambenih nekretnina mjeri se kretanje tržišnih cijena stambenih objekata koja su kućanstva kupila, neovisno o prethodnom vlasniku ili svrsi upotrebe. Vrijednost zemljišta uključena je u tržišnu cijenu. Indeks obuhvaća sve podatke o transakcijama nekretnina (kuća i stanova/apartmana) na području Republike Hrvatske, prikupljene na temelju Prijave poreza na promet nekretnina u Poreznoj upravi Ministarstva financija prema unaprijed definiranim rokovima. Indeks se sastavlja u skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 93/2013 o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 o harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđivanjem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara od 1. veljače 2013., za kategorije novih i postojećih stambenih objekata te kategoriju ukupno na razini Republike Hrvatske. Za potrebe korisnika DZS je dodatno definirao tri geografska područja – Grad Zagreb, Jadran i ostalo. Izračun indeksa cijena stambenih nekretnina u skladu je s metodološkim smjernicama Eurostatova priručnika “Priručnik o indeksima cijena stambenih nekretnina”. Osnovni je izvor podataka za izradu pondera vrijednost transakcija stambenih objekata kupljenih prethodne godine. Ponderi su preračunati prema kretanju cijena stambenih objekata tijekom posljednjeg tromjesečja prethodne godine. Izračunavanje počinje izračunom indeksa na temelju unaprijed definiranih hedonističkih regresijskih modela, čije su varijable definirane na osnovi raspoloživih podataka o svojstvima stambenih objekata. Indeksi su do kraja 2011. izračunati na temelju standardne vremenske indikatorske hedonističke regresije (engl. time-dummy), a od prvog tromjesečja 2012., zbog dostupnosti šireg skupa podataka o svojstvima stambenih objekata, za izračun se primjenjuje pomična vremenska indikatorska hedonistička regresija (engl. Rolling window time-dummy). Tako dobiveni indeksi agregiraju se prema formuli Laspeyresova tipa na više razine i na razinu ukupno.