Bečka inicijativa dokazala potrebu za dubljom financijskom integracijom europskih tržišta u nastajanju

Objavljeno: 29.3.2019.

Osnivači i partneri inicijative okupili su se u Beču 27. i 28. ožujka radi razmatranja postignuća uspješnoga multinacionalnoga koordinacijskog modela koji je imao ključnu ulogu u očuvanju financijske stabilnosti u regiji. Guverner Hrvatske narodne banke predsjedatelj je Upravljačkog odbora Bečke inicijative. Na konferenciji je sudjelovao i viceguverner HNB-a, Roman Šublć, unutar Visokog foruma, na panelu o regulatorno-sanacijskom okviru. U raspravi s kolegama iz Europske komisije (EK), Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) i Jedinstvenog sanacijskog odbora (SRB), viceguverner Šubić predstavio je aktivnosti koje HNB poduzima na putu pripreme za ulazak u Jedinstveni sanacijski mehanizam koji će uslijediti u trenutku kad Hrvatska uspostavi tzv. blisku suradnju (close cooperation) sa Europskom središnjom bankom.

U povodu konferencije kojom je Bečka inicijativa proslavila i desetu obljetnicu, objavljeno je i priopćenje za javnost koje u prijevodu prenosimo u cijelosti.

Opravdanost dublje financijske integracije u europskim zemljama s tržištima u nastajanju i nadalje je snažna u trenutku kada Bečka inicijativa obilježava desetogodišnjicu svojega začetka kao jedinstvenoga javno-privatnog foruma koji je regiji pomogao u prebrođivanju najgore faze globalne gospodarske krize.

Ewald Nowotny, guverner austrijske središnje banke i domaćin obljetničkog okupljanja, rekao je: „Ovaj događaj nije samo prigoda za slavlje. On je i poticaj za nastavak dobrog rada. Bečka inicijativa i nadalje će čuvati financijsku stabilnost dajući znatan doprinos međunarodnim raspravama, poticati financijsku integraciju i povećavati rast u zemljama Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe.”

Sporazumom iz 2009. između nositelja politike i bankarske industrije osigurano je da inozemne banke zadrže svoje izloženosti i nastave financirati svoja društva kćeri u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi, što je pomoglo u sprječavanju bankovnih kriza u razdoblju kada su se gospodarstva suočavala sa snažnim padom.

Kontrolirano smanjenje duga dalo je zemljama vremena da izgrade alternativne izvore financiranja, uključujući domaće depozite. Ujedno je poduprlo prelazak nekih zemalja s kreditiranja u stranoj valuti na kreditiranje u domaćoj valuti i ubrzalo rješavanje pitanja brzorastućih neprihodnonosnih kredita.

Bečka inicijativa okuplja vodeće međunarodne financijske institucije (MMF, EBRD, EIB, Grupacija Svjetske banke), europske institucije (Europska komisija, ESB kao promatrač), središnje banke matičnih zemalja i zemalja domaćina, regulatorna i fiskalna tijela, kao i najveće bankarske grupacije EU-a koje su aktivne u europskim zemljama s tržištima u nastajanju.

Prekogranično bankarstvo

Sudionici obljetničkog sastanka založili su se za dublju financijsku integraciju radi stvaranja novog i uravnoteženijeg modela rasta sa snažnijim naglaskom na financiranju inovacija i podupiranju malih i srednjih poduzeća, kao i za mjere za djelovanje na klimatske promjene.

Dokazi iz Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe pokazuju da prekogranično bankarstvo pogoduje gospodarskom rastu. Izravan pozitivan učinak financijske integracije na rast premašuje neizravan negativan učinak većeg rizika zaraze.

Iako je gospodarski rast u regiji i nadalje na dobrom putu, rizici još postoje. Oni uključuju globalne trgovinske napetosti, kontinuiranu geopolitičku nestabilnost i visoke razine zaduženosti poduzeća.

Bečka inicijativa nastavit će s koordinacijom između nositelja politike i bankara radi suočavanja s postojećim i budućim izazovima, što uključuje rješavanje loših dugova, regulatornu reformu, produbljivanje financijske integracije, dostupnost financiranja za inovacije i mobiliziranje doprinosa privatnog sektora klimatskim i energetskim ciljevima.

Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke i predsjedatelj sastanka Bečke inicijative, dodao je: „Bečka inicijativa nesumnjivo je pomogla u sprječavanju nekontroliranog razduživanja u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi na vrhuncu globalne financijske krize. Otad promiče dobro funkcioniranje i stabilnost prekograničnog bankarstva osiguravajući poticajno okružje za sve dionike, tijela matičnih zemalja i zemalja domaćina, europske institucije i međunarodne financijske institucije. Bečka inicijativa nastavit će u budućnosti služiti kao platforma otvorena za ideje i mjere politike koje će se poduzimati u najboljem interesu svih dionika.”

Visoki forum

Obljetnička konferencija ove se godine poklopila s godišnjim sastankom Visokog foruma na kojemu su različite radne skupine izložile svoj trenutačni rad:

  • Iz ankete o kreditnoj aktivnosti banaka u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi vidi se poboljšano okružje u kojemu prevladavaju blago optimistična očekivanja. Iako su razlike među zemljama i nadalje znatne, privlačnost strategije Srednje, Istočne i Jugoistočne Europe za međunarodne bankarske grupacije odražava se u povećanoj regionalnoj profitabilnosti.
  • Kvaliteta kredita u regiji nastavlja se poboljšavati. Od pokretanja inicijative za neprihodonosne kredite obujam loših dugova u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi postupno se smanjuje. Pad neprihodonosnih kredita bio je posebice snažan u Albaniji, Hrvatskoj, Madžarskoj, Crnoj Gori i Srbiji.
  • Konačnim izvješćem radne skupine za financijske proizvode međunarodnih financijskih institucija koji potpomažu ulaganja u regiji utvrđeno je da su međunarodne financijske institucije imale važnu ulogu u podupiranju pristupa financiranju privatnog sektora. Međunarodne financijske institucije mogle bi imati katalitičku ulogu u prelasku gospodarstava u regiji na novi model rasta. U tu bi svrhu bolji i dostupniji podaci o aktivnosti međunarodnih financijskih institucija i ponudi proizvoda mogli pomoći u dopiranju do klijenata i dionika u regiji.
  • Usklađenost s ciljevima povezanima s minimalnim zahtjevima za regulatorni kapital i prihvatljive obveze (MREL) mogla bi u sljedećim godinama stvoriti izazove za banke koje posluju u regiji. Bečka inicijativa nudi okvir za odražavanje mogućih rješenja koja spajaju interese matičnih zemalja i zemalja domaćina.

Visoki forum također se osvrnuo na utjecaj borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma na bankarstvo u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi. Svjetska banka i MMF izložili su razvoj regulatornih i nadzornih pristupa, te važnost učinkovitosti. Dostupnost održivog financiranja u regiji bila je u središtu pozornosti tijekom rasprave sudionika o zaključcima Mreže središnjih banaka za ozelenjavanje financijskih sustava.