Središnja banka smanjila eskontnu stopu i kamatnu stopu na lombardni kredit

Objavljeno: 5.3.1997.

Savjet Narodne banke Hrvatske razmatrao je u srijedu, pod predsjedanjem guvernera dr.Marka Škreba, gospodarska i financijska kretanja u prva dva ovogodišnja mjeseca i očekivanja za ožujak, te donio nekoliko odluka za daljnje usmjeravanje monetarne politike i više drugih mjera iz nadležnosti središnje banke.

Na temelju današnje odluke Savjeta NBH, eskontna stopa smanjuje se sa 6,5% na 5,9%, a kamatna stopa na lombardne kredite sa 11% na 9,5%. Takvu odluku omogućuje i dalje prisutna stabilnost cijena i tečaja, kao i napredovanje u sanaciji bankovnog sustava, a očekuje se da će ovakav potez središnje banke biti dodatni poticaj poslovnim bankama za smanjenje njihovih kamatnih stopa i stvaranje povoljnih preduvjeta za gospodarski rast.

Podaci za veljaču govore o mirovanju maloprodajnih cijena, nakon nešto većeg siječanjskog pomaka, a vrijednosti na domaćoj tečajnici - uključujući i skok dolara sredinom mjeseca na više od 6 kuna - mijenjale su se uglavnom kao odraz promjena u odnosima najvažnijih svjetskih valuta. Početak godine obilježen je i pažnje vrijednim skokom vanjskotrgovinske razmjene: i izvoz i uvoz, bez brodogradnje, računato u dolarima veći su u siječnju za približno četvrtinu nego u istom lanjskom mjesecu. To znači da je obračun u kunama još povoljniji i daje nade da bi izvoz mogao u ovoj godini jače povući oživljavanje gospodarstva. U povoljne nagovještaje spada i rast direktnih inozemnih ulaganja, koja će zacijelo biti dodatno potaknuta nedavnom objavom povoljnog kreditnog rejtinga zemlje. Značajan je i podatak da je prosječna siječanjska plaća veća realno oko 12,8 posto nego u lanjskom prvom mjesecu odnosno oko 7,3 posto od prosjeka prošle godine, no procjenjuje se da to ne predstavlja bitnije odstupanje od rasta ukupne gospodarske aktivnosti i produktivnosti, koje bi stvaralo proinflacijske pritiske. Nasuprot ovim ohrabrujućim pokazateljima, evidentirana nezaposlenost ipak bilježi rast. Uz stanovite oscilacije tijekom mjeseca, likvidnost u bankovnom sustavu i dalje je zadovoljavajuća, o čemu svjedoći i visok upis s blagajničkih zapisa u veljači, s prosječnom kamatom od 7.5% za 35-dnevne a 9% na tromjesečne.

Uspješna provedba sanacije Splitske banke obilježena je i današnjom suglasnošću Savjeta NBH da se za predsjednika Uprave Splitske banke imenuje Tomo Bolotin, a za članove Uprave Jerislav Kuštera i Pero Vrdoljak. Savjet NBH donio je na ovoj sjednici i Odluku o pokretanju postupka za ocjenu mogućnosti i ekonomske opravdanosti sanacije i restrukturiranja Vukovarske banke, te dao banci rok od mjesec dana da dostavi svoj prijedlog u tom smislu.

Da bi se spriječila zlouporaba "off-shore" tvrtki pri obavljanju redovitog domaćeg i međunarodnog poslovanja hrvatskih gospodarskih subjekata za izigravanje važećih propisa o financijskom, kreditnom, vanjskotrgovinskom i gotovinskom poslovanju, Savjet NBH donio je Odluku o dokumentaciji koju mora priložiti strana pravna osoba pri otvaranju deviznog računa u hrvatskim poslovnim bankama ovlaštenima za poslovanje s inozemstvom, te ograničio podizanje efektivnog stranog novca s takvih računa na 15.000 kuna mjesečno, što se može povećati samo posebnim odobrenjem NBH.

Radi veće transparentnosti i pouzdanosti pokazatelja kojima se osigurava stabilnost i učinkovit nadzor banaka, na današnjoj sjednici Savjeta NBH donijete su i odluke kojima se pobliže određuje način izračunavanja jamstvenog i temeljnog kapitala, koeficijent kapitalne adekvatnosti i rizična aktiva banaka i štedionica, te visina i način formiranja posebnih rezervi za osiguranje od potencijalnih gubitaka.

Pri razmatranju učinaka nedavnih promjena u platnom sustavu u prvim mjesecima primjene, istaknuto je da su prijelazom na naknadu po obavljenoj transakciji, umjesto prema svoti plaćanja, te povećanjem naknada za gotovinski i smanjenjem za bezgotovinski platni promet, ukupni troškovi platnog prometa pali za približno jednu četvrtinu. Uštede bi mogle biti i veće, kad bi sudionici platnog prometa u većoj mjeri objedinjavali naloge za plaćanje i koristili magnetne medije.