Rasprava i odluka o ekonomskoj opravdanosti sanacije Glumina banke d.d. Zagreb odložena je za rujansku sjednicu Savjeta Hrvatske narodne banke, jer obrada opsežne i složene dokumentacije o poslovanju i solventnosti ove banke, uključujući i njen program samosanacije s u međuvremenu pristiglim nadopunama, nije mogla biti okončana, kao što se očekivalo, već do današnje sjednice najvišega tijela hrvatske središnje banke - priopćeno je iz HNB.
Na ovoj sjednici Savjet HNB dao je prethodnu suglasnost za preuzimanje nekoliko vlasničkih udjela u bankama koji su veći od 10 posto. Odobreni su zahtjevi za stjecanje takvih udjela Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) i austrijskoj Karntner Landes- und Hypothekenbank AG u Slavonskoj banci d.d. Osijek, te Privrednoj banci d.d. Zagreb u Riadria banci d.d. Rijeka i u Laguna banci d.d. Poreč.
Savjet HNB dao je također suglasnost za osnivanje i rad Prve stambene štedionice d.d. Zagreb, te za imenovanje Nediljke Šarić za predsjednicu i Mande Zulić za članicu Uprave, kao i za "Wustenrot stambenu štedionicu" d.d. Zagreb, te za imenovanje Antona Jandrića na mjesto predsjednika i Zdravka Anđela za člana Uprave. Na prijedlog Nadzornog odbora Alpe-Jadran banke d.d. Split, data je suglasnost za imenovanje Mladena Gabrića na mjesto predsjednika, te Tončija Koludrovića i Frane Galzina za članove Uprave te banke. Takve suglasnosti dobili su i Davor Relja kao kandidat za predsjednika Uprave Štedionice Gold d.o.o. Split, Tomislav Borković za predsjednika Uprave Slavonske štedionice d.d. Zagreb, Veljko Bukarica za predsjednika Uprave Štedionice "Zagišted" d.d. Zagreb, te Alija Kadrić kao član Uprave Gospodarske štedionice Adriatic d.o.o. Vrbovec.
Temeljem odluke Savjeta HNB oduzima se Ilirija banci d.d. Zagreb odobrenje za obavljanje platnih poslova kao i kreditnih poslova s inozemstvom, a započete takve poslove dužna je okončati u roku tri mjeseca od dostave ovog rješenja. Naime, da bi smjela obavljati navedene poslove, prema važećim propisima, banka mora imati temeljni kapital u novčanom iznosu od najmanje 18 milijuna kuna, a jamstveni kapital ne smije pasti ispod 54 milijuna kuna. Budući da je kapital Ilirija banke pao osjetno ispod propisanih iznosa, a u određenom roku nije uspjela provesti dokapitalizaciju, ona nema uvjeta da nastavi poslovanje s inozemstvom niti u razdoblju do odluke nadležnog Trgovačkog suda kojem je središnja banka već ranije, kao vjerovnik, predložila otvaranje stečajnog postupka za ovu banku.
Odlukom Savjeta HNB promijenjeni su uvjeti korištenja dnevnog kredita za premošćivanje problema tekuće nelikvidnosti. Ubuduće će banke moći koristiti takav kredit u iznosu do 95 posto nominalne vrijednosti upisanih blagajničkih zapisa u kunama i blagajničkih zapisa nominiranih u stranoj valuti, s tim da se kredit mora vratiti do konačne obrade platnih naloga i to obračun kamatne stope od 7 posto godišnje. Do sada se takav kredit odobravao do visine nominalne vrijednosti blagajničkih zapisa u kunama, uz kamate po stopi od 17 posto godišnje. Ocijenjeno je da bi ta promjena bankama trebala osjetno olakšati upravljanje unutardnevnom likvidnošću.