Depoziti građana premašili 200 milijardi kuna

Objavljeno: 31.10.2018.

"Depoziti građana nastavljaju se stabilno povećavati te su ljetos premašili 200 milijardi kuna, dok je njihov porast na godišnjoj razini iznosio otprilike 7,5 milijardi kuna, odnosno gotovo 4%", rekao je Vedran Šošić, glavni ekonomist Hrvatske narodne banke, na okruglom stolu održanom 30. listopada 2018. u Hrvatskoj gospodarskoj komori u sklopu obilježavanja Svjetskog dana štednje.

Ove se godine nastavlja brži rast depozita od rasta kredita, pogotovo promatraju li se zajedno depoziti i krediti stanovništva i poduzeća; u prvih devet mjeseci ukupan rast kredita iznosio je 8,5 milijardi kuna, dok su se depoziti dvostruko brže povećavali te su u istom razdoblju iznosili 17 milijardi kuna pa su depoziti za 60 milijardi kuna nadmašili kredite koje su podigli stanovništvo i poduzeća. Komentirajući podatke o regionalnoj distribuciji depozita građana, Šošić je pojasnio da se visina depozita među županijama ne razlikuje samo zbog turizma, već da odražava razlike u gospodarskoj snazi pojedinih županija, kao i ukupne razlike u imovini građana, pri čemu je od financijske imovine puno važnija ona nefinancijska (nekretnine npr.), koja je obično četiri do pet puta veća. "Pri tome su u većini hrvatskih županija iznosi depozita veći od odobrenih kredita, a u bankama ima dovoljno sredstava i za  županije koje su oskudnije štednjom."

U panel-diskusiji o temi "Uloga štednje za pojedinca, obitelj i gospodarstvo te financijska pismenost mladih" uz glavnog ekonomista HNB-a sudjelovali su i Oliver Klesinger, izvršni direktor sektora stanovništva iz Slatinske banke d.d. i predsjednik Odbora za poslovanje sa stanovništvom Udruženja banaka HGK, Damir Šprem, predsjednik Uprave, HPB-Stambena štedionica d.d., Danijela Princi Grgat, direktorica odjela Procjena kreditnog rizika u poslovima s malim i srednjim poduzećima, Privredna banka Zagreb d.d., Dajana Barbić, docentica, Katedra za financije, Ekonomski fakultet Zagreb, Vanja Dominović, pomoćnica direktora Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK te moderator Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK.

U uvodnom izlaganju Zvonimir Savić istaknuo je da je prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. godine imao oko 45.600 kuna depozita u kreditnim institucijama. Kada se isključi grad Zagreb u kojem je koncentrirano 28% svih depozita, jadranska Hrvatska ima 83% veću vrijednost depozita po stanovniku od kontinentalne Hrvatske. Iako klasični oročeni depoziti u bankama čine najveći pojedinačni dio financijske imovine kućanstava, zbog pada pasivnih kamatnih stopa i uvođenja poreza na štednju, građani su dio raspoloživih sredstava preusmjerili u dionice i investicijske fondove, no to je premalo da bi značajnije utjecalo na promjenu strukture financijske imovine sektora kućanstva.

Damir Šprem pojasnio je trendove u području stambene štednje, te je istaknuo podatak da je tek 15% hrvatskih građana uključeno u sustav stambene štednje, dok u zemljama koje imaju tradiciju stambene štednje, poput Njemačke i Austrije, više od 80% stanovnika ima takve oblike štednje. Hrvatski građani nakon krize sve više sredstava usmjeravaju u osiguravanje svojih budućih mirovina i u tom je segmentu u posljednjih pet godina ukupna vrijednost financijske imovine uvećana za 22%, kazala je Dajana Barbić i naglasila da je važno osvijestiti građane o važnosti štednje, ali i financijske pismenosti kao najvažnijeg sredstva na putu prema financijskoj stabilnosti samog pojedinca i kućanstva.