Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je razmatrao, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, novčana i gospodarska kretanja tijekom protekla tri mjeseca i usvojio projekciju monetarne politike za četvrto tromjesečje.
S obzirom na to da je u prvom polugodištu ostvaren gospodarski rast od oko 4,5 posto i na raspoložive pokazatelje iz trećeg tromjesečja, analitičari središnje banke očekuju da bi realni porast bruto domaćeg proizvoda ove godine mogao iznositi oko 4,2 posto, što je iznad ranijih predviđanja. Na kretanje cijena presudno je utjecao kolovoz s porastom od 1,8 posto, što bi moglo rezultirati time da - i uz smirenije kretanje cijena u zadnjem tromjesečju - stopa ovogodišnje inflacije ipak bude nešto viša od prethodno očekivane. Zahvaljujući intervencijama središnje banke na deviznom tržištu i drugim mjerama za suzbijanje špekulativnih ponašanja, oscilacije tečaja su smirene, a trend laganog pada kamatnih stopa banaka nije prekinut. Stanje deviznih pričuva omogućuje središnjoj banci daljnje održavanje zadovoljavajuće stabilnosti nacionalne valute.
Za monetarnu politiku u četvrtom tromjesečju bitnu odrednicu predstavljat će visina i način pokrivanja proračunskog deficita. O tome će u velikoj mjeri ovisiti i raspoloživi manevarski prostor za nastavak unifikacije i daljnje smanjivanje obvezne pričuve. Uz to, određena ograničenja za pouzdanost projekcije budućih novčanih kretanja ima i neizvjesnost zbivanja u svijetu, napose u odnosu dolara i eura, a u ovom času nepoznanica je i to koliki će biti priljev deviza iz kućnih skrovišta u hrvatske banke radi zamjene za euro.
Izmjenama i dopunama odluke o obveznoj pričuvi u osnovicu za obračun obvezne pričuve uključuju se i tzv. hibridni i podređeni instrumenti. To su instrumenti koji imaju neke značajke kapitala, a dijelom i značajke obveza banke. U posljednje vrijeme uočen je nagli rast sredstava što ih banke prikupljaju na taj način, tako da je njihov iznos tijekom posljednja tri mjeseca čak ušesterostručen. Time se dovodi u pitanje i učinkovitost mjera koje je središnja banka donijela tijekom posljednja tri mjeseca, u cilju očuvanja stabilnosti cijena. Uključivanjem spomenutih instrumenata u obračun nastoji se osigurati dosljednija primjena poduzetih mjera, što će - kako se procjenjuje - sljedećeg mjeseca rezultirati povećanjem kunskog dijela obvezne pričuve za oko 153 milijuna kuna, a deviznog dijela za oko 409 milijuna kuna.
Na ovoj sjednici Erste & Steiermärkische banka d.d. Zagreb dobila je prethodnu suglasnost da član njene uprave bude Sava Dalbokov, Hrvatska banka za obnovu i razvitak za članicu uprave Mariju Kolarić, a Riječka banka d.d. Rijeka za članicu uprave dr. Adelheid Fazekas.
Još šest banaka dobilo je odobrenje za vođenje računa platnih osoba i obavljanje platnog prometa po tim računima. To su Cassa di Risparmio di Trieste - Banca d.d. Zagreb, Dalmatinska banka d.d. Zadar, Gospodarsko kreditna banka d.d. Zagreb, HVB Bank Croatia d.d. Zagreb, Istarska banka d.d. Pula i Splitska banka d.d. Split.
Savjet HNB-a na ovoj je sjednici dao i prethodnu suglasnost tvrtki Reginter d.o.o. kao većinskom vlasniku Dalmatinske banke d.d. Zadar za stjecanje do 100 posto dionica te banke s pravom glasa. Tvrtke Stražaplastika d.d. Hum na Sutli i Strahinjčica d.d. Krapina dobile su suglasnost za stjecanje više od 10 posto dionica s pravom glasa u Krapinskoj štedionici d.d. Krapina, a Varaždinska štedionica Kovanica d-d- Varaždin suglasnost za pripajanje Štedionice Zagišted d.d.