U središnjim bankama moramo biti izrazito oprezni kada je riječ o temi gotov novac ili digitalni novac; naša je dužnost imati novac spreman kao robu, i to u obliku u kojemu građani žele, a ne nametati jednu od ovih mogućnosti. Naš je posao zadovoljavanje potražnje na tržištu. Brojni primjeri u svijetu govore o tome kako na upotrebu gotovine odnosno digitalnog novca utječu ekonomija, ali i kultura, tradicija i povijest – u mnogim zemljama građani preferiraju gotovinu bez obzira na to što je skuplja – odgovorio je guverner Vujčić na prvo pitanje moderatora na panelu FinTech izazovi – mogućnosti, transformacija, regulacija na 7. susretu guvernera i bankara regije održanom danas, 15. ožujka.
FinTech usluge ubrzano mijenjaju svijet bankarstva. Brojna istraživanja pokazuju da je mlada generacija sklonija financijskim, a ne klasičnim bankarskim uslugama. Nove tehnologije nude kreativna rješenja koja mogu olakšati i ubrzati financijske transakcije, a takva transformacija sektora zahtijeva i primjerenu regulaciju.
U raspravi o pravoj mjeri regulacije FinTecha – kako bi se zadržala visoka razina sigurnosti, a istodobno omogućio razvoj usluga i zadovoljstvo korisnika – guverner je istaknuo da vjeruje da će se banke prilagoditi novoj konkurenciji, odnosno novim igračima koji izlaze na tržište. Inovativna rješenja i razvoj tehnologije ne treba promatrati kao prijetnju dosadašnjem bankovnom poslovanju, već kao priliku za bolju ponudu korisnicima. Kibersigurnost najznačajniji je sistemski rizik za banke i o njemu svi ozbiljno moramo voditi računa. Time – a i zbog tehnoloških inovacija – raste važnost IT sektora u financijskoj industriji, ali i u regulaciji, naglasio je guverner.
Na pitanje moderatora kako hrvatska središnja banka prati razvoj i trendove na području FinTecha i koje su ključne teme identificirane guverner Vujčić odgovorio je da je HNB osnovao FinTech radnu skupinu u listopadu 2017. Članovi te skupine kolegice su i kolege različitih profesionalnih ekspertiza iz različitih organizacijskih jedinica – pravnici, zaštita potrošača, platni promet, informatika i IT rizici, centralnobankarske operacije, supervizija, financijska stabilnost… Osnivanje FinTech radne skupine – nastavio je guverner – posljedica je namjere HNB-a da ujedini rad različitih područja s obzirom na multidisciplinarnu prirodu FinTecha i da može ići ukorak s izazovima sve veće uloge inovacija u bankarstvu i industriji plaćanja. Također, naglasio je guverner, želimo ohrabriti razvoj kompetencija i ekspertize glede FinTecha te, dakako, ozbiljno tretirati relevantne rizike.
Još u listopadu 2017. sedam hrvatskih banaka i Fina osnovali su radnu skupinu za uvođenje instantnog plaćanja, s planom da se sustav instantnog plaćanja uvede u Hrvatsku do kraja 2019. godine. Ta bi platforma omogućila razvoj novih proizvoda, osobito na planu mobilnih načina plaćanja. Dodatno, u primjeni PSD2 regulative, neke hrvatske tvrtke već su u procesu dobivanja TPP licencije pri HNB-u za pružanje financijskih usluga kao treća strana – zaključio je guverner raspravu, navodeći ove konkretne primjere razvoja FinTecha u Hrvatskoj.
Uz guvernera Vujčića, na okruglom stolu posvećenom FinTechu sudjelovali su i Anita Angeloska Bežoska, guvernerka Narodne banke Makedonije, Želimira Raspudić, viceguvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine, Boštjan Vasle, guverner Banke Slovenije i Radoje Žugić, guverner Centralne banke Crne Gore. Okrugli stol moderirao je ekonomist Velimir Šonje (Arhivanalitika). Uvodni govor o budućnosti koju otvara FinTech održala je Karnit Flug, bivša guvernerka izraelske središnje banke.
Drugi dio Susreta guvernera i bankara regije bio je posvećen investicijama u Jugoistočnoj Europi; uvodno izlaganje održao je Velimir Šonje, a panel je moderirao Milan Deskar-Škrbić, istraživač u Direkciji za modeliranje Hrvatske narodne banke.