"Legitimna su i očekivana pitanja koja građani, banke i kompanije postavljaju u vezi s projektom digitalnog eura Europske središnje banke i Europske unije. Iako se gotovina i dalje dominantno koristi u plaćanjima u Hrvatskoj pa tako predstavlja 72 posto svih transakcija – svaka treća od četiri transakcije u 2022. jest gotovinska – uporaba gotovine je u padu i čak je vrijednosno pala na 45 posto u 2022. Prvi put u 2022. vrijednost kartičnog plaćanja premašila je vrijednost gotovinskog plaćanja. U tom kontekstu i projekt digitalnog eura ima svoj smisao, a na nama je da građanima pojasnimo sve prednosti digitalnog eura i tome ćemo svakako posvetiti veliku pažnju", rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić u petak u Ljubljani na panelu Banke Slovenije pod nazivom “Digitalni euro: gotovina u susretu s tehnologijom”. Uvodni govor tom je prilikom održao guverner Banke Slovenije, Boštjan Vasle, a razvoj projekta digitalnog eura predstavio je Simon Anko, direktor sustava plaćanja i poravnanja u slovenskoj središnjoj banci. Panel je moderirao Marko Pahor, viceguverner Banke Slovenije, a sudionici panela bili su i Peter Kažimir, guverner Slovačke narodne banke, Madis Müller, guverner Narodne banke Estonije, Edward Scicluna, guverner središnje banke Malte i Gediminas Šimkus, guverner Narodne banke Litve.

Govoreći o prednostima koje potrošačima donosi digitalni euro, guverner HNB-a je kazao i kako se jedna od njih može predočiti na sljedeći način. "Zamislite situaciju u kojoj se troje ljudi sretnu u kafiću tijekom nogometnog Europskog kupa 2024. u Njemačkoj, na primjer guverner Slovenije, Litve i ja. Tom prilikom želimo a) podijeliti račun, b) izvršiti POS instant plaćanje za plaćanje pića u baru i c) online kupiti ulaznice za sljedeću utakmicu. Trenutno ne postoji jedinstveni instrument plaćanja koji bi mogli koristiti za sve ove slučajeve upotrebe, a upravo to bi bio digitalni euro. Naime, kada je riječ o podjeli računa, jedino zgodno i besplatno rješenje, osim fizičke gotovine, bilo bi da imamo račun u istoj banci, a to vjerojatno nije slučaj jer smo iz tri različite države članice EU. Ostala rješenja su samo nacionalna i stoga nisu korisna za nas, tako da je jedino preostalo rješenje prijenos novca putem SEPA kreditnog prijenosa mobilnog bankarstva. Podjela računa realizirala bi se putem SEPA kreditnog prijenosa putem aplikacije za mobilno bankarstvo uz upisivanje ili skeniranje IBAN-a primatelja, a ne izvanmrežno rješenje. A podsjetimo, digitalni euro bi se mogao koristiti izvanmrežno. Onda dolazimo do POS instant plaćanje, a to možemo riješiti dominantno putem Visa i Master kartica, svejedno da li koristimo fizičku kartica ili onu šifrirana u Apply Pay ili Google Pay Wallet. Ali to nije instant plaćanje i nije europska shema plaćanja, jer nažalost niti jedno od njih ne postoji čak ni kao paneuropsko rješenje. Konačno, čak i ako smo sve to riješili gotovinom, kupnju ulaznice za sljedeću utakmicu moramo riješiti online, što nas opet dovodi do Vise i Mastera. A to znači da niti jedna solucija nije europska, odnosno ne pokriva sva tri osnovna slučaja upotrebe, a sve to predstavljao bi i omogućio digitalni euro", anegdotalno i praktično pojasnio je guverner HNB-a potrošački aspekt digitalnog eura.

Na pitanje moderatora da li će digitalni euro, kao i trenutno postojeća online plaćanja, predstavljati kompromis između sigurnosti privatnosti, Vujčić je odgovorio potvrdno, ali uz napomenu kako digitalni euro predstavlja korak naprijed i u pogledu privatnosti i u pogledu sigurnosti. "Ponajprije sama tehnologija digitalnog eura jamči veći stupanj privatnosti u odnosu na trenutna online plaćanja, a pritom mislim da možemo reći da će privatnost biti zaštićenija zbog toga što građani lakše mogu propitivati rješenja i ponašanja javne institucije, kao što su EU, ESB i nacionalne središnje banke, u odnosu na kontrolu privatnih tvrtki koja provode online ili digitalna plaćanja. Isto se odnosi i na sigurnost plaćanja i sigurnost kompletne infrastrukture", ustvrdio je Vujčić, dodajući da razumije i zabrinutost bankara oko mogućeg odljeva depozita iz banaka kada digitalni euro stupi na snagu. "Jasna mi je ta zabrinutost, ali jednako tako mogu kazati kako nije opravdana, jer digitalni euro nije zamišljen kao sredstvo štednje, već samo kao sredstvo plaćanja, što znači da se na taj iznosom jako ograničeni račun neće plaćati depozitne kamate. Uz to, ESB će bankama koje potrošačima budu nudile uslugu digitalnog eura plaćati naknadu", pojasnio je guverner HNB-a. U završnoj riječi guverner Vujčić je istaknuo kako digitalni euro predstavlja važan, velik i dobar projekt i da je i u smislu tehničke implementacije projekta optimist. "Tu se držim maksime da kada i ako dođe do nekih tehničkih problema nema tog problema kojeg dobar inženjer ne može riješiti", kazao je Boris Vujčić.