Iako je dugo ostao suzdržan prema napadima kojima je proteklih dana bio izložen, guverner HNB-a dr. Željko Rohatinski jučer je ipak odlučio opširnije odgovoriti i Vladi i predsjedniku HGK. Osim što objašnjava povod najnovijih mjera HNB-a, Rohatinski u ovom intervjuu iznosi i svoju procjenu o tome kako Hrvatska trenutačno stoji u odnosima s MMF-om.

–

Vlada je ljuta jer ste najnovije mjere za oduzimanje vanjskog duga donijeli bez njezina znanja. Zašto HNB nije konzultirao Ministarstvo financija?

Središnja je banka prema zakonu neovisna. Ona ne sluša ničije instrukcije, ne konzultira se ni s kime ni u zemlji, ni izvan zemlje. No, nesporno je da je zbog isprepletenosti monetarne i fiskalne politike potrebno određeno usklađivanje tih politika i zato postoji Odbor za suradnju Hrvatske narodne banke i Ministarstva financija. Taj se odbor, međutim, već mjesecima nije sastao.

Jeste li predlagali sastanak Odbora?

HNB je u više navrata tražio takav sastanak, ali Ministarstvo financija nije izražavalo spremnost da do toga dođe. Sastanak smo tražili prije odlaska hrvatskog izaslanstva na proljetno zasjedanje MMF-a i Svjetske banke. Ponovno smo tražili sastanak uoči dolaska misije MMF-a, ali bez uspjeha. Ministar financija redovito dobiva pozive za sjednice Savjeta HNB-a. U početku je dolazio na te sjednice, ali kasnije više ne. Nije običavao ni poslati nekog od svojih predstavnika na sjednicu Savjeta.

Dobro, kakva je između vas komunikacija?

Komunikacija je prilično jednostrana. Središnja banka nastoji informirati Ministarstvo financija o svojim stavovima i aktivnostima. Istodobno, od Ministarstva ne dobivamo ni one informacije koje su nužne radi obavljanja našeg posla. Kad smo pripremali monetarnu projekciju, morali smo sami projicirati visinu i strukturu financiranja deficita. Da je naša suradnja dobra, ne bi se moglo dogoditi da ministar financija dozna o mjerama HNB-a naknadno.

Prvo su vas napali ministar Šuker i Vlada, nakon toga vas je optužio i predsjednik HGK Nadan Vidošević. Je li taj napad, po vašem mišljenju, orkestriran uoči saborske rasprave o godišnjem izvještaju HNB-a, da bi vas se smijenilo?

Izvještaj HNB-a bit će u ponedjeljak u Saboru, no ne znam kad će biti uvršten u dnevni red. Izvještaj neće obuhvatiti samo 2004. godinu nego i prvo tromjesečje 2005. Htjeli bismo biti ažurni, a ne da se raspravlja o nečemu što se čini kao daleka prošlost. Očito je da Vlada ima značajne probleme u ispunjavanju obveza koje je preuzela stand-by aranžmanom. Bez obzira na time-out što smo dobili, situacija je još uvijek prilično neizvjesna. U takvim uvjetima možda se radi i o pokušaju traženja alibija i prebacivanja u centar pažnje nekih drugih događaja, nekih drugih institucija i ljudi, ali to ne mogu tvrditi.

Šef je Vlade prvi put otvoreno najavio promjene u mirovinskom sustavu i zdravstvenom osiguranju, a koje bi smanjile deficit?

To je točno, ali s reformama se već izgubilo pet mjeseci, a do prihvaćanja reforma proći će još barem tri mjeseca, što znači da nećemo stići spustiti deficit sa 4,9 na 3,7 posto. Ne mogu to sa sigurnošću tvrditi, no čini se da je MMF, imajući u vidu izgubljeno vrijeme i sve ostalo, spreman i na nešto veći deficit, ali ne puno veći.

Kakav bi mogao biti rezultat svega? Je li moguće da aranžman "pukne"?

Aranžman bi se morao vratiti u zacrtani kolosijek u roku od iduća tri ili četiri tjedna, a to znači da sve iduće mjere moraju biti precizno dogovorene do 6. lipnja, do kada je misija MMF-a ovdje. S mjerama bi odmah trebalo ići u primjenu. U protivnom, šefu misije Demekasu neće preostati drugo nego izvijestiti Odbor direktora da se stand-by aranžman ne primjenjuje.

MMF je izložen kritikama da ne mari za ekonomski rast i povećanje proizvodnje, nego samo za smanjivanje deficita i vraćanje duga, za strani kapital?

Druga strana te priče je da ovako visok deficit dovodi do visokog rasta duga i da će to kad-tad doći na naplatu. A ako se uvjeti malo izmijene na našu štetu, onda to može preko noći izazvati krizu.

Nadan Vidošević vas indirektno optužuje za podrivanje hrvatskog gospodarstva. Kakav je vaš odgovor?

Ne bih ponovo odgovarao na te optužbe. Vidošević je rekao da mi s poduzetim mjerama rušimo Vladu. Iz toga zaključujem da je cilj njegova nastupa bila zaštita Vlade. No, osim toga što štiti Vladu, Vidošević je u pravu kad upozorava da aprecijacija kune šteti izvozu. Središnja je banka zato i poduzela ove mjere s konačnim ciljem da zaustavi aprecijaciju. Banke su to dobro shvatile i same su zaustavile aprecijaciju nakon što su mjere objavljene. Ali to što je bankama jasno, izgleda da nije jasno nekim visokim dužnosnicima.

Što bi se dogodilo da niste poduzeli te mjere i hoće li one izazvati rast kamatnih stopa?

Pretpostavljam da je Vlada reagirala zbog dva razloga. Prvo, zato što procjenjuje da bi poskupljivanje inozemnog zaduživanja banaka moglo dovesti do smanjenja ukupne likvidnosti u zemlji i da se država neće moći lako zaduživati na domaćem tržištu. Drugi je razlog taj što se boji da će doći do rasta kamatnih stopa jer u tom slučaju bi se i za državu poskupjelo zaduživanje. Moguće je da se nešto od toga i dogodi, ali ne očekujem takav razvoj događaja. Likvidnost će i nakon naših mjera biti više nego zadovoljavajuća.

Što će biti s kamatnim stopama?

Moguće je da banke, pod utjecajem svega što je rečeno, podignu kamatne stope. Međutim, za to nema stvarnih razloga.