VLATKA KALINIĆ (novinarka): Epidemija izazvana koronavirusom ubrzala je proces digitalizacije u brojnim sektorima pa tako i u području financijskih usluga. Bila je to tema konferencije Zagreb - bankarsko i financijsko središte u novom normalnom, a posebna je pozornost posvećena pitanju je li financijski sektor stabilan.
IVANKA BUKULIN ZLATOVIĆ (novinarka): Manje se investira, manje troši, na oporavak i bolja vremena morat ćemo pričekati.
VLATKA KALINIĆ: A koliko ćemo morati čekati na ta bolja vremena jedno je od pitanja za guvernera HNB-a Borisa Vujčića. S njim razgovara Kristina Bojić, Kristina izvoli.
KRISTINA BOJIĆ (voditeljica): Vlatka, hvala ti. Gospodine Vujčić, dobra večer i dobro došli. Evo i vi ste danas sudjelovali na ovoj konferenciji, kažete jesenske projekcije optimističnije su od onih proljetnih. Danas vidimo s ovog zdravstvenog aspekta da imamo puno lošiju situaciju nego na proljeće, ali danas nemamo ono što smo imali na proljeće, a to je ono zatvoreno gospodarstvo. Je li to glavni razlog na kojem se temelji taj optimizam?
BORIS VUJČIĆ (guverner HNB-a): Dva su razloga ja bih rekao. Prvi je da smo na proljeće imali lockdown i potpunu karantenu, što je bitno usporilo rast gospodarstva i ja sam govorio odmah najgori će biti drugi kvartal jer smo imali karantenu, lockdown. Nakon toga smo imali dosta brzi oporavak, imali smo turističku sezonu koja je bila bolja od temeljnih očekivanja na proljeće, imali smo isto tako brz oporavak industrije i građevinarstva s time da su naravno ugostiteljstvo i usluge ostali na nižim razinama i za njihov oporavak ćemo morati više pričekati. Međutim sve prognoze i MMF-a za svjetsku ekonomiju, eurozonu, tako i naše, su sada bolje nego što su bile na proljeće. To ne znači da nismo, kao što ste rekli, sada okruženi neizvjesnostima. Nakon naše prognoze, odmah nakon naše prognoze, je broj slučajeva infekcija COVID-om porastao vrlo brzo i to otvara naravno rizike za zadnji kvartal ove godine i za početak iduće godine.
KRISTINA BOJIĆ: Da, koje su projekcije?
BORIS VUJČIĆ: Pa u ovom trenutku su naše projekcije da ćemo imati 8% pada BDP-a ove godine i 5,2% rasta iduće godine, ali su neizvjesnosti bitno veće nego što su izgledale pred mjesec dana zbog porasta broja slučajeva. Vidjet ćemo prvo kako će se razvijati epidemiološka situacija, kakve će biti epidemiološke mjere i kako će ljudi sami reagirati. Ne morate imati epidemiološke mjere da ljudi se ustežu od izlazaka, kupovine, manje troši. Mi već vidimo sada da je potrošački optimizam koji je brzo rastao, sad se opet počeo polako spuštati zbog broja slučajeva. I treća stvar koja je isto bitna što će raditi zemlje u našem okružju, jer ako one idu u snažne mjere, to će se okrenuti na nas jer smo mi mala otvorena ekonomija.
KRISTINA BOJIĆ: Vidimo da se to događa, Njemačka je najavila sljedeći tjedan lockdown i čujemo ministra Beroša da ni u Hrvatskoj ništa nije isključeno pa ni to. Na proljeće nas je stajao 22 milijarde kuna - što bi u ovom trenutku značio još jedan lockdown za hrvatsko gospodarstvo?
BORIS VUJČIĆ: Vrlo visoku cijenu kao što je bilo na proljeće. Jasno je, vidjeli smo na proljeće da je cijena lockdowna vrlo, vrlo visoka i ona u biti stvara dugove za budućnost koje će se morati vraćati.
KRISTINA BOJIĆ: Da. Vlada sutra izlazi s nacrtom prijedloga rebalansa za ovu godinu i projekcijama proračuna za sljedeću i 2022. Koja su vaša očekivanja, koliko će se ova pandemija odraziti na državnu blagajnu?
BORIS VUJČIĆ: Pa ona se odrazila na proljeće s vrlo visokim deficitom, s vrlo jakim porastom javnog duga. Međutim za iduću godinu mi očekujemo da će proračunski deficit biti manji od 3%, to nam je jedan od uvjeta za ulazak u eurozonu, i da ćemo imati opet snažan pad javnoga duga kao udjela u BDP-u zbog toga što očekujemo da će rast BDP-a biti značajan, preko 5% iduće godine, što bi trebao dovesti onda do pada tog omjera i kvalifikacija Hrvatske za ulazak u eurozonu.
KRISTINA BOJIĆ: Spomenuli ste sada evo eurozonu - da li bi nam ova kriza bila puno lakša da smo već sada u eurozoni?
BORIS VUJČIĆ: Apsolutno, jer onda bi imali značajniju podršku i Europske središnje banke i europskog stabilizacijskog mehanizma i svih onih mehanizama koji su u eurozoni, a ne funkcioniraju za zemlje koje su izvan eurozone.
KRISTINA BOJIĆ: Vlada je s nizom regulatora, pa i s vama, donijela niz mjera za pomoć gospodarstva, ove posljednje redizajnirane, vjerujem da će brojni izazovi koji će biti pred nama možda zahtijevati neke nove mjere. Ima li HNB dovoljno prostora da ponovno u suradnji s Vladom osigura dovoljno novca za potrebe države u pomaganju gospodarstva?
BORIS VUJČIĆ: Svakako. Hrvatska narodna banka u ovom trenutku ponovo ima vrlo snažan arsenal mjera koje može upotrijebiti budu li potrebne. Međutim opet upozoravam, ono što smo mi napravili, mi smo omogućili državi da pod povoljnim uvjetima se financira u ovo doba krize. Međutim to je opet stvaranje novoga duga koji se sutra mora otplatiti, on se može otplatiti samo iz poreza. To opet moraju plaćati porezni obveznici. Znači nije u pitanju da li će Hrvatska narodna banka to moći omogućiti – jer hoće. Kao što smo napravili na proljeće, ako će biti potrebno, ali najbolje je to izbjeći zato jer to jednostavno stvara novi dug koji ćemo morati vraćati kroz porezno opterećenje.
KRISTINA BOJIĆ: Kakva je situacija s bankarskim sustavom? Je li stabilan?
BORIS VUJČIĆ: On je apsolutno stabilan, ja sam to danas rekao i na konferenciji. Znači naš bankovni sustav je jedan od najstabilnijih u Europskoj uniji. Mi smo prošli i analizu naših pet banaka pri ulasku u ovu bankovnu uniju koja je pokazala da imamo vrlo stabilne banke i da ljudi mogu biti mirni i da će bankovni sustav podnijeti i ovu krizu i eventualno pogoršavanje situacije ako do njega dođe.
KRISTINA BOJIĆ: Kako bi ocijenili ponašanje banaka u vremenu krize?
BORIS VUJČIĆ: Banke su na početku krize davale puno sredstava za obrtna sredstva, likvidnost u biti poduzeća. Bila je velika potražnja 3. i 4. mjesec, nakon toga je potražnja za kreditima pala, investicija nema budući da je došlo do snažnog pada gospodarske aktivnosti. Potrošački krediti su se prepolovili u odnosu na prošlu godinu, što i nije loše jer mi smo upozoravali da oni prebrzo rastu. Oni su i prvi koji se kvare kad dođe do krize i ono što ja mislim da je najvažnije je da su banke odobrile 45,6 milijardi kuna moratorija na kredite tako da su dale to nekakvo razdoblje u kojem firme mogu prodisati. Mi smo omogućili de facto da oni mogu moratorije davati do ljeta iduće godine. Sad je na banci da bira od klijenta do klijenta, od industrije do industrije. Naravno da za turizam recimo nema smisla davati tri mjeseca ako je to industrija koja je ciklička i godišnja pa onda imamo i različite vrste moratorija.
KRISTINA BOJIĆ: Da. Ono što nas zanima je kada nam slijedi oporavak - to je vrlo teško prognozirati s obzirom da nitko ne zna koliko će ova pandemija trajati, ali hoće li neki prognozirani oporavak u sljedećoj godini biti dovoljno snažan za povratak u 2019. ili već sada možemo zaključi da to ipak neće biti?
BORIS VUJČIĆ: Ne očekujemo da ćemo iduće godine imati tako snažan oporavak koji bi nas mogao vrati na razinu BDP-a iz 2019. Tek to očekujemo 2022. godine, znači tek bi se 2022. godine trebali vratiti na razinu BDP-a odnosno preći ju nešto po našim prognozama iz 2019. što znači da smo mi izgubili u biti godinu pol dana rasta BDP-a i da smo izgubili jedan dio BDP-a koji neće biti moguće nadoknaditi. Oporavak je već počeo, međutim to je jednostavno izgubljeni dio standarda stanovništva.
KRISTINA BOJIĆ: Gospodine Vujčić, hvala vam na razgovoru.
BORIS VUJČIĆ: Hvala vama.