Intervju s guvernerom u Dnevniku Nove TV

Objavljeno: 1.9.2020.
Intervju s guvernerom u Dnevniku Nove TV

Guverner Boris Vujčić u Dnevniku Nove TV razgovarao je s Mislavom Bagom.

Dobra večer!

Dobra večer!

Vidjeli smo procjenu pada u drugom kvartalu 15%, je li vas to iznenadilo ili?

Nije, nije. To je kao što smo rekli više-manje u skladu s onim što se događalo u Europskoj uniji, gdje je prosječan pad BDP-a bio 14 %. Ono što je malo više palo od očekivanja je bila osobna potrošnja kao najvažnija sastavnica.

Koliko je to nama problem? Mislim, mi svoj gospodarski rast smo godinama, da ne kažem desetljećima, upravo na osobnoj potrošnji temeljili. Sad je to palo, ljudi su se povukli i ušli u grč. Bojite li se da će se to nastaviti u trećem kvartalu?

Osobna potrošnja prvenstveno je ovisna, odnosno posljedica je stanja na tržištu rada. Znači kakva je zaposlenost i nezaposlenost, koliko su ljudi sigurni u svoje zaposlenje, dohodaka i onoga što gledaju da će se dogoditi idući kvartal ili do kraja godine.

Psihoza isto?

Pa tako. Ako su očekivanja potrošača dobra, onda će biti osobna potrošnja, ako ne, ljudi se stisnu, ne troše i više štede, što je vrlo prirodno ponašanje.

Što znači da nije onda pametno u javnim istupima političarima govoriti o opasnosti tog drugog vala, jer će ljudi vjerojatno se povući u sebe i prestati trošiti.

Ja mislim da treba biti vrlo realan i reći da u principu ono najlošije je iza nas u smislu drugog kvartala, kad smo imali lockdown i kada je sve stalo. Treće ne može, treći naravno će imati kroz turizam posljedicu na smanjenje BDP-a u odnosu na prošlu godinu, ali se obnovila gospodarska aktivnost i sve radi, prema tome nema situacije.

Vi koji trošite nemojte biti u grču.

Ono što mi sigurno ne vidimo da će rasti, stopa nezaposlenosti na približnoj razini kako smo vidjeli za vrijeme krize 2009. i 2010. i 2011. Prema tome ne treba previše strašiti ljude.

Ono što je svakako važno – mnoge su firme bile u moratoriju, no sada im banke ne daju kredite da krenu ispočetka. Je li uopće postoji mehanizam ili mogućnost da i središnja banka ili Vlada s bankama razgovara da te ljude kojima treba kredit da krenu ispočetka kreditira?

Banke rade svoj posao. Daju kredite onima za koje vjeruju da će im vratiti kredite. Ono što radi središnja banka je da omogućava da uvjeti kreditiranja na tržištu budu zadovoljavajuće dobri. U ovom trenutku kamatne stope su na povijesno najnižim razinama, znači ako gledate kredite poduzećima, kratkoročni kunski krediti su sada na 3%.

Zašto ne daju banke toliko kredita poduzećima? Pa vidio sam podatak u travnju 10 milijardi, ali 5. i 6. mjesec nisam vidio da su baš bili darežljivi kreditima?

Banke ocjenjuju kreditnu sposobnost onoga kojemu daju kredit. Ako vjeruju da taj može vratiti kredit, dat će mu kredit. Ako ne, neće.

Inače će ljudi uvenuti praktički bez kredita.

Pa krediti se i poslovanja uvijek mogu reprogramirati. Ono što se događalo tijekom prošle krize, kroz različite mehanizme, jedan od njih bile su predstečajne nagodbe ili drugi stečaj i tako dalje su uvijek dovodili do nekog restrukturiranja onih koji ne mogu preživjeti.

Zadnji put kad smo razgovarali rekli ste imamo trećinu tvrtki koje imaju sjajne bilance i njima ne trebaju krediti. Trećina ne može nikako dobiti kredite i trećina tu negdje – da li je povećan broj tvrtki koje ne mogu više dobivati kredite?

Svakako. Ovakva kriza povećava broj tvrtki koje imaju problema s kreditnom sposobnošću i zbog toga jednostavno što im je pogođeno djelovanje ovako visokom krizom.

Četrdesetak milijardi je bilo zadnji put broj iznos u moratoriju. Da li se taj broj povećao i nominalno?

Sada smo sa 30. srpnja došli na razinu od preko 57 milijardi kuna zatraženih moratorija. Kojih je u ovom trenutku odobreno 80%, 13% je odbijeno, a ostatak je u procesu.

I uglavnom, većinom su to tvrtke?

Po broju, naravno, zahtjeva su građani 75%, a po iznosu 65% i dvije trećine su tvrtke.

Znamo da vaša primarna, da kažem sveti zadatak čuvanje tečaja kune. Kuna je sada 10. ili 11. kolovoza bila najjača ove godine. Da li trebamo strahovati, s obzirom da je turistička sezona da se ne lažemo gotova praktički sa sutrašnjim danom, da ćete morati još intervenirati spašavajući kunu?

Mi ćemo i ja mislim da oko tečaja mogu svi bit potpuno opušteni. Mi smo imali onaj pritisak sjećate se tamo u trećem i četvrtom mjesecu, kada smo jako puno intervenirali, 2,8 milijardi eura smo napravili intervencija. Tada su rezerve pale na 15,7 milijardi kuna i sada smo ih opet povećali na 18 milijardi eura. Uz to, banke imaju 6 milijardi još dodatnih rezervi i imamo svoju swap liniju s Europskom središnjom bankom od 2 milijarde. To omogućava da kontroliramo tečaj na razini po kojem smo ušli u ovaj tečajni mehanizam sve do uvođenja eura.

Nema strahova znači.

Aposlutno ne.

Da li vi planirate kao što ste sad ovih zadnjih mjeseci državu financirali, da tako kažem posredno preko tih raznih instrumenata - da li planirate do kraja godine dodatno državu pomagati u financiranju?

U ovom trenutku država je praktički isfinancirala svoje potrebe do kraja godine tako da ne vidimo takve potrebe više do kraja godine i ono što ja mislim da je jako dobro da smo otkupljujući 18 milijardi kuna državnih obveznica, odnosno kreirajući 20 milijardi dodatne likvidnosti omogućili da to država napravi, a država svojim zaduživanjem u inozemstvu nama omogući da ponovo povećamo međunarodne pričuve. U ovom trenutku smo praktički ovu godinu makroekonomski na taj način zatvorili.

Vi ste rekli procjena između 30 i 50% će biti turizam. Sada koliko bi potpisali da ćemo?

Bit će između 30 i 50.

I dalje isto mislite.

Imali smo osnovni scenarij 30% i imali smo optimistični 50%. Bit ćemo negdje između toga.

To je bolje nego što je u onom trenutku izgledalo kao osnovni scenarij.

Ali se onda nećemo opametiti sljedeće godine i ipak ćemo biti ovisni o turizmu.

Ja se nadam, to je već pitanje strukturnih reformi u kojem smjeru želimo gurnuti...

Koju reformu smo trebali napraviti i kasnimo?

Pa imamo ih kao što znate cijeli niz, znači imamo javnu upravu, imamo mirovinski i dalje, imamo i zdravstveni sustav i to su sve stvari koje moramo još rješavati.

Na kraju bit će 2022. ili 2023., mi sigurni ste da ćemo dobiti euro?

Ja nisam u ništa siguran, ali vjerujem da smo na dobrom putu da 2023. uđemo.

Hvala Vam!

Hvala Vama!