Komentari statističkih objava

Objavljeno: 2.2.2017.

Komentari statističkih objava jesu kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva.

Komentar monetarnih kretanja za studeni 2020.

Objavljeno: 31.12.2020.

Ukupna likvidna sredstva (M4) povećala su se u studenome u prvom redu zbog rasta neto inozemne aktive (NIA), uzrokovanog priljevom sredstava EU-a u sklopu programa SURE. Zahvaljujući tome rast M4 bio je intenzivniji nego u isto vrijeme prošle godine i na godišnjoj se razini nastavio ubrzavati.

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u studenome su porasli, što je ponajviše rezultat porasta plasmana stanovništvu pod utjecajem novoga kruga subvencioniranja stambenih kredita, s time da se glavnina utjecaja očekuje tek u idućim mjesecima. Promatrano na godišnjoj razini, rast ukupnih plasmana usporio se budući da se usporio rast kredita i stanovništvu i poduzećima.

Ukupna likvidna sredstva (M4)[1] na kraju studenoga 2020. godine povećala su se u odnosu na prethodni mjesec za 0,8% (na osnovi transakcija), te su na kraju mjeseca iznosila 362,5 mlrd. kuna (Tablica 1.). Mjesečnom rastu M4 pridonio je rast neto inozemne aktive (NIA) HNB-a te u manjoj mjeri i rast neto domaće aktive (NDA). NIA HNB-a značajno je porasla zbog uplate sredstava prve tranše potpore od strane EU-a u sklopu instrumenta SURE u iznosu od 517 mil. EUR na devizni račun države kod HNB-a. Glede sastavnica ukupnih likvidnih sredstava, novčana masa (M1)[2] veća je za 3,0 mlrd. kuna (2,0%) u odnosu na listopad, ponajviše zbog porasta depozitnog novca stanovništva, ali i poduzeća. S druge strane, kvazinovac je u studenome zabilježio smanjenje, pri čemu su se smanjili i kunski i devizni depoziti. Padu deviznih depozita (0,3 mlrd. kuna, na osnovi transakcija) pridonijeli su stanovništvo (0,8 mlrd. kuna) te ostale financijske institucije (0,3 mlrd. kuna), a devizni depoziti poduzeća porasli su za 0,8 mlrd. kuna (Tablica 3.). Promatrano na godišnjoj razini, rast M4 ubrzao se sa 7,0% u listopadu na 8,1% u studenome (na osnovi transakcija) (Slika 1). Pritom je novčana masa zabilježila ubrzavanje rasta s 15,7% u listopadu na 17,5% u studenome, a kvazinovac s 1,2% na 1,9% (na osnovi transakcija).

Slika 1. Monetarni agregati
godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Slika 2. Plasmani
godišnje stope promjene na osnovi transakcija
Izvor: HNB 

Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) u studenome bilježe porast od 0,6 mlrd. kuna, odnosno 0,3% u odnosu na listopad, dok se njihov godišnji rast usporio s 3,3% na 2,5% (sve na osnovi transakcija) (Slika 2.). U ukupnim plasmanima koji su u studenome iznosili 234,9 mlrd. kuna, najveći se dio odnosi na kredite (229,1 mlrd. kuna). Krediti stanovništvu nastavili su rasti u studenome (za 0,4 mlrd. kuna u odnosu na prethodni mjesec, na osnovi transakcija), pri čemu su stambeni krediti porasli za 0,7 mlrd. kuna pod utjecajem novoga kruga subvencioniranja, a gotovinski nenamjenski krediti zabilježili su pad od 0,2 mlrd. kuna (Tablica 2.). S obzirom na pad gotovinskih nenamjenskih kredita i činjenicu da je subvencioniranje stambenih kredita u studenome prošle godine imalo veći učinak na kreditnu aktivnost (ove se godine glavnina utjecaja očekuje u idućim mjesecima), godišnji se rast kredita stanovništvu usporio (s 3,1% u listopadu na 2,4% u studenome). Krediti poduzećima ostali su gotovo nepromijenjeni u studenome, međutim njihov se rast usporio na godišnjoj razini s 4,7% na 3,2% (na osnovi transakcija) zbog učinka baznog razdoblja, odnosno velikog rasta zaduživanja poduzeća u studenome prošle godine.

Tablica 1. Sažeta konsolidirana bilanca monetarnih institucija
u milijardama kuna i postocima

1 Zbroj stavki u aktivi od 2.2. do 2.8. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
2 Zbroj stavki u pasivi od 2. do 5. iz biltenske tablice B1: Konsolidirana bilanca monetarnih financijskih institucija
Izvor: HNB

Tablica 2. Krediti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

1 Osim kredita poduzećima i kućanstvima uključuje i kredite lokalnoj državi i ostalim financijskim institucijama.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Tablica 3. Depoziti (osim središnje države) i glavne sastavnice
u milijardama kuna i postocima

1 Uključuje samo kunske izvore sredstava kreditnih institucija.
2 Transakcije prikazuju promjene iz kojih su isključeni učinci promjene tečaja, cjenovnih prilagodbi vrijednosnih papira, reklasifikacija te otpisa kredita, što uključuje i prodaje kredita u visini ispravka njihove vrijednosti.
Izvor: HNB

Detaljni podaci monetarne statistike zaključno sa studenim 2020. mogu se pronaći na:

Središnja banka (HNB)
Druge monetarne financijske institucije


  1. Ukupna likvidna sredstva (M4) jesu HNB-ova šira definicija količine novca u optjecaju.

  2. Novčana masa (M1) jest HNB-ova uža definicija količine novca u optjecaju.