Komentari statističkih objava

Objavljeno: 2.2.2017.

Komentari statističkih objava jesu kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva.

Komentar platne bilance i međunarodnih ulaganja za četvrto tromjesečje 2019.

Objavljeno: 31.3.2020.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u posljednjem je tromjesečju 2019. ostvaren manjak od 0,3 mlrd. EUR, što je poboljšanje salda za 0,3 mlrd. EUR u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine. Izrazito povoljna ostvarenja prije svega su rezultat rasta neto izvoza usluga, a u manjoj mjeri i poboljšanja salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Nasuprot tome, pozitivna su kretanja ublažena pogoršanjem salda na računu primarnog dohotka i produbljivanjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Smanjenju manjka na tekućem i kapitalnom računu u četvrtom tromjesečju 2019. najviše je pridonio veći neto izvoz usluga (za 0,3 mlrd. EUR), poglavito zahvaljujući prihodima od turizma, koji su porasli za 34,0%. Istodobno se manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom povećao za 0,1 mlrd. EUR, pri čemu je rast robnog uvoza bio nešto brži od rasta izvoza (1,5% prema 1,0%). Ipak, zabilježeno pogoršanje salda u robnoj razmjeni bilo je primjetno slabijeg intenziteta nego u istom razdoblju prethodne godine, s obzirom na to da je usporavanje rasta robnog izvoza (s 2,2% godinu prije) bilo praćeno znatno izraženijim usporavanjem rasta uvoza (s 12,7% godinu prije).

Pogoršanju salda na računu primarnog dohotka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,1 mlrd. EUR) najviše su pridonijeli zamjetno veći rashodi od izravnih vlasničkih ulaganja, zbog boljih poslovnih rezultata domaćih banaka i nefinancijskih poduzeća u stranom vlasništvu. Pogoršanje salda na računu primarnog dohotka ublaženo je rastom prihoda od izravnih vlasničkih ulaganja (zbog veće profitabilnosti inozemnih poduzeća u vlasništvu rezidenata) i daljnjim rastom prihoda od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu.

Višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u četvrtom se tromjesečju 2019. povećao za 0,1 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajviše kao posljedica većeg neto prihoda od transakcija s proračunom EU-a i daljnjeg rasta neto prihoda od osobnih transfera. Pritom je u strukturi prihoda s proračunom EU-a po namjeni bilo tek nešto više sredstava tekuće nego kapitalne namjene (52% prema 48%), dok je prema sektoru krajnjega korisnika oko 40% sredstava isplaćeno sektoru države.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun b) Financijski račun

1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u četvrtom je tromjesečju 2019. zabilježen neto priljev kapitala od 0,4 mlrd. EUR, u usporedbi s 0,5 mlrd. EUR ostvarenih u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano po pojedinim računima, neto priljev kapitala zabilježen je na računima izravnih i ostalih ulaganja. S druge strane, neto odljev kapitala ostvaren na računu portfeljnih ulaganja poglavito je rezultat otplate dospjele inozemne obveznice države. Istovremeno su se bruto međunarodne pričuve smanjile.

Ostvareni neto priljev kapitala na računu izravnih ulaganja (0,3 mlrd. EUR) najviše se odnosi na zadržanu dobit domaćih banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Za razliku od toga, priljev novih izravnih vlasničkih ulaganja bio je izrazito skroman i uglavnom je ostvaren u sektoru nekretnina i pružanja usluga smještaja. Istodobno se nastavilo razduživanje domaćih poduzeća kod vlasnički povezanih društava u inozemstvu.

Neto priljev kapitala na računu ostalih ulaganja (od 0,3 mlrd. EUR) u posljednjem tromjesečju 2019. posljedica je izraženijeg smanjenja inozemne imovine od obveza. Pritom su svoju imovinu najviše smanjile kreditne institucije. S druge strane, smanjenje obveza na računu ostalih ulaganja najizraženije je bilo kod središnje banke, kao posljedica zatvaranja dijela repo poslova, iako su repo poslovi neutralni promatra li se ukupan financijski račun[1]. Osim repo poslova, na smanjenje bruto međunarodnih pričuva djelovalo je povlačenje deviznog depozita koji je država u više navrata deponirala prethodnih mjeseci, a ponajviše nakon izdavanja međunarodne obveznice u lipnju 2019. godine. Povučena je sredstva država u studenome iskoristila za otplatu dospjele dolarske obveznice u iznosu od 1,5 mlrd. USD, a to je ujedno rezultiralo smanjenjem inozemnih obveza države odnosno neto odljevom kapitala na računu portfeljnih ulaganja.

Tablica 1. Platna bilanca

1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a (ulaganje dijela pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnim povećanjem imovine i obveza HNB-a u jednakom iznosu).
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Neto priljev kapitala na financijskom računu platne bilance, zajedno s nepovoljnim utjecajem cjenovnih, tečajnih i ostalih prilagodbi, rezultirao je pogoršanjem relativnih pokazatelja stanja međunarodnih ulaganja u četvrtom tromjesečju 2019. godine. Tako je na kraju 2019. stanje neto međunarodnih ulaganja iznosilo –27,4 mlrd. EUR, odnosno –50,8% BDP-a (Slika 2.).

Promatraju li se ostvarenja na razini cijele 2019., višak na tekućem i kapitalnom računu platne bilance iznosio je 5,0% BDP-a, što je snažno povećanje u odnosu na 3,3% BDP-a ostvarenih u 2018. godini. Poboljšanju salda najviše je pridonio daljnji rast neto izvoza usluga, posebno turizma, kao i povećanje zbroja salda na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija, ponajviše zbog većih isplata sredstava iz fondova EU-a krajnjim korisnicima. Nasuprot tome, povećao se manjak u robnoj razmjeni s inozemstvom, a blago se pogoršao i saldo na računu primarnog dohotka. Ostvareni neto odljev kapitala na financijskom računu ponajprije se odnosi na smanjenje obveza na računu ostalih ulaganja zbog razduživanja ostalih domaćih sektora i države, a povećale su se i bruto međunarodne pričuve. U skladu s tim relativni je pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja na kraju 2019. bio za sedam postotnih bodova veći nego na kraju prethodne godine, kada je iznosio –57,9 % BDP-a (Slika 2.).

Slika 2. Stanje međunarodnih ulaganja (neto)

Napomena: Stanje međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora. U neto dužnička ulaganja uključene su i financijske izvedenice.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance
Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja


  1. Ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.