Komentari statističkih objava

Objavljeno: 2.2.2017.

Komentari statističkih objava jesu kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva.

Komentar platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za drugo tromjesečje 2021.

Objavljeno: 30.9.2021.

Na tekućem i kapitalnom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2021. ostvaren manjak od 0,5 mlrd. EUR, što je za 0,3 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2021. iznosio je 1,6% BDP-a, tj. za 0,4 postotna boda manje nego u cijeloj 2020. godini.

Bruto inozemni dug na kraju lipnja 2021. iznosio je 85,6% BDP-a, što je zahvaljujući rastu nominalnog BDP-a za 2,8 postotnih bodova manje nego na kraju ožujka. Istodobno se stanje neto međunarodnih ulaganja poboljšalo s –49,8% BDP-a na –46,8% BDP-a.

U drugom je tromjesečju 2021. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren manjak od 0,5 mlrd. EUR, odnosno saldo se pogoršao za 0,3 mlrd. EUR u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine (Slika 1.a). To je pogoršanje prije svega rezultat rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom te, u manjoj mjeri, pogoršanja salda na računu primarnog dohotka, kao posljedica oporavka domaće potražnje, uspostavljanja dobavnih lanaca koji su bili narušeni nakon izbijanja pandemije te boljeg poslovanja banaka i poduzeća u stranom vlasništvu. Istodobno su nepovoljna kretanja ublažena rastom neto izvoza usluga, posebice prihoda od turizma. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja lipnja 2021. iznosio je 1,6% BDP-a, što je za 0,4 postotna boda manje nego u cijeloj 2020. godini (Tablica 1.).

Dinamika robne razmjene s inozemstvom primjetno se intenzivirala u drugom tromjesečju 2021., pri čemu su ostvarene visoke stope rasta izvoza (44,8%) i uvoza (40,5%) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Takva su kretanja djelomično posljedica učinka baznog razdoblja s obzirom na to da je u proljeće prošle godine došlo do snažne kontrakcije robne razmjene zbog početka pandemije bolesti COVID-19 i uvođenja vrlo strogih epidemioloških mjera. Ipak, treba istaknuti da je ove godine zabilježen vidljiv rast robnog izvoza (za 20,8%) i u odnosu na isto razdoblje 2019., a i uvoz je blago premašio pretkriznu razinu (za 4,0%). Iako je godišnji rast izvoza bio brži od rasta uvoza, zbog znatno veće uvozne baze rast je uvoza u apsolutnom iznosu premašio rast izvoza. U skladu s tim manjak u robnoj razmjeni povećao se za 0,7 mlrd. EUR u odnosu na manjak ostvaren u istom razdoblju prethodne godine.

U međunarodnoj razmjeni usluga višak se u drugom tromjesečju 2021. povećao za 0,6 mlrd. EUR kao rezultat snažnog rasta prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju, nakon što su u istom razdoblju prethodne godine s izbijanjem pandemije dolazak stranih gostiju i obavljanje turističke djelatnosti bili gotovo u potpunosti onemogućeni. Unatoč rastu prihodi od turizma u drugom su tromjesečju 2021. bili razmjerno niski u odnosu na razinu iz rekordne 2019., tj. činili su tek nešto više od polovine ostvarenja prije dvije godine.

Pogoršanje salda na računu primarnog dohotka[1] u drugom tromjesečju 2021. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,2 mlrd. EUR) posljedica je većih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja zbog veće dobiti banaka i poduzeća (osobito u djelatnosti poslovanja nekretninama, trgovini, građevinarstvu i naftnoj industriji) u stranom vlasništvu. Nepovoljna su kretanja djelomično ublažena rastom prihoda od naknada osoba privremeno zaposlenih u inozemstvu. Istodobno se ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija blago smanjio (za 54,3 mil. EUR) zbog manjeg korištenja sredstava tekuće namjene iz proračuna EU-a, što je djelomično ublaženo daljnjim rastom neto prihoda na osnovi osobnih transfera.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun b) Financijski račun

1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja
2 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a.
Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u drugom je tromjesečju 2021. ostvaren neto odljev kapitala od 0,2 mlrd. EUR (Slika 1.b), što je za 0,1 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Promatrano po pojedinim podračunima, ovogodišnji je neto odljev kapitala prije svega posljedica rasta bruto međunarodnih pričuva. Osim toga, blago su se smanjile neto obveze po ostalim ulaganjima. Istodobno je na računu inozemnih izravnih ulaganja ostvaren neto priljev kapitala, odnosno rast neto obveza, dok kod portfeljnih ulaganja nije bilo znatnijih promjena s obzirom na to da je rast obveza države na osnovi kratkoročnih dužničkih vrijednosnih papira nadoknađen podjednakim rastom imovine, poglavito na temelju ulaganja domaćih institucionalnih investitora u inozemne dionice i vlasničke udjele.

Neto priljev inozemnih izravnih ulaganja u drugom je tromjesečju 2021. iznosio 0,4 mlrd. EUR, a to je za 0,2 mlrd. EUR više nego u istom razdoblju prethodne godine. Taj je rast ostvaren zahvaljujući većoj zadržanoj dobiti banaka i poduzeća u stranom vlasništvu na osnovi veće profitabilnosti, kao i većih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku, što je djelomično posljedica izostanka novih ulaganja za vrijeme prošlogodišnjeg zatvaranja gospodarstva. Ove su godine nova vlasnička ulaganja u Hrvatsku, osim u sektoru nekretnina, u znatnijoj mjeri ostvarena i u automobilskoj industriji. U istom su razdoblju porasle također dužničke obveze domaćih sektora prema vlasnički povezanim inozemnim vjerovnicima, ali to je bilo praćeno puno izraženijim rastom imovine domaćih sektora na osnovi dužničkih instrumenata zbog kreditiranja vlasnički povezanih subjekata u inozemstvu.

Blagi neto odljev kapitala na računu ostalih ulaganja u drugom tromjesečju 2021. (od 0,1 mlrd. EUR) rezultat je rasta imovine nešto većeg od rasta obveza. Pritom se najviše povećala imovina središnje banke zbog porasta sredstava banaka u okviru sustava TARGET2[2] (za 0,6 mlrd. EUR), a rast obveza središnje banke (za 0,4 mlrd. EUR) bio je posljedica povećanog obujma repo poslova koji imaju neutralan učinak na ukupan financijski račun jer istodobno za isti iznos povećavaju bruto međunarodne pričuve[3]. Neto odljevu kapitala pridonijelo je i smanjenje neto obveza države, dok su se, za razliku od toga, povećale neto obveze kreditnih institucija i ostalih domaćih sektora.

Primjetan rast bruto međunarodnih pričuva u drugom tromjesečju 2021. (za 0,5 mlrd. EUR) proizašao je iz povećanog otkupa deviza od države te povećanog obujma repo poslova. U skladu s tim bruto međunarodne pričuve na kraju lipnja 2021. iznosile su 21,5 mlrd. EUR, što je za 13,7% više nego na kraju 2020. godine.

Tablica 1. Platna bilanca

1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.
2 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.
Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.
Izvor: HNB

Stanje bruto inozemnog duga u drugom se tromjesečju 2021. povećalo za 0,7 mlrd. EUR (Slika 2.a). Pritom se najviše (za 0,8 mlrd. EUR) povećao dug ostalih domaćih sektora (privatnih nefinancijskih poduzeća), uključujući njihove obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima, a potom i središnje banke (za 0,4 mlrd. EUR) zbog spomenutog rasta obujma repo poslova. Nasuprot tome, svoj su dug smanjile kreditne institucije (za 0,3 mlrd. EUR) te opća država (za 0,2 mlrd. EUR). U skladu s time bruto inozemni dug iznosio je na kraju lipnja 44,2 mlrd. EUR, odnosno 85,6% BDP-a, što je zahvaljujući rastu nominalnog BDP-a za 2,8 postotnih bodova manje nego na kraju ožujka 2021. (Slika 2.b).

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Promjena stanja bruto inozemnog duga b) Stanje bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.
Izvor: HNB

Rast bruto inozemnog duga u apsolutnom iznosu bio je praćen još izraženijim povećanjem dužničkih potraživanja domaćih sektora (poglavito imovine središnje banke), što je u konačnici rezultiralo smanjenjem neto inozemnog duga u drugom tromjesečju 2021. za 0,7 mlrd. EUR. Tako je na kraju lipnja neto inozemni dug iznosio 7,6 mlrd. EUR, odnosno 14,7% BDP-a, tj. za 2,0 postotna boda manje nego na kraju ožujka.

Smanjenje neto inozemnog duga rezultiralo je poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja s –24,5 mlrd. EUR na kraju ožujka na –24,2 mlrd. EUR na kraju lipnja 2021. godine. Pritom se najviše poboljšala neto inozemna pozicija središnje banke, što je ublaženo pogoršanjem pozicije kreditnih institucija (Slika 3.a). Na tragu smanjenja neto inozemne zaduženosti poboljšao se i relativni pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja, s –49,8% BDP-a na kraju ožujka na –46,8% BDP-a na kraju lipnja 2021. (Slika 3.b).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.
Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja revidirani su. Više o tome može se pronaći na: Revizija statistike odnosa s inozemstvom.

Detaljni podaci platne bilance

Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga

Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja

 


  1. S objavom podataka za drugo tromjesečje 2021. revidirani su povijesni podaci na računima primarnog i sekundarnog dohotka. Više o tome vidjeti na: link na Informaciju za korisnike statističkih podataka Sektora statistike.

  2. Sredstva banaka u okviru sustava TARGET2 čine inozemnu imovinu središnje banke, ali nisu dio međunarodnih pričuva.

  3. Ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu bruto međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.