Komentari statističkih objava

Objavljeno: 2.2.2017.

Komentari statističkih objava jesu kratak opis odabranih recentno objavljenih statističkih podataka iz područja monetarne statistike i sektora inozemstva.

Komentar platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za treće tromjesečje 2020.

Objavljeno: 31.12.2020.

U trećem je tromjesečju 2020. na tekućem i kapitalnom računu platne bilance ostvaren višak od 2,2 mlrd. EUR, što je pogoršanje za 2,6 mlrd. EUR u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2020. iznosio je 0,8% BDP-a, što je za 4,0 postotna boda manje nego u cijeloj 2019. godini.

Na kraju rujna 2020. stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 40,9 mlrd. EUR, što je za 0,6 mlrd. EUR manje negoli na kraju lipnja, ali se relativni pokazatelj pogoršao za 1,7 postotnih bodova, zbog snažnog pada nominalnog BDP-a, te je na kraju rujna iznosio 81,4% BDP-a. Za razliku od toga, omjer stanja neto međunarodnih ulaganja i BDP-a poboljšao se s –50,7% na kraju drugog na –48,7% na kraju trećeg tromjesečja 2020. godine.

Nakon blagog pogoršanja u drugom, tijekom trećeg tromjesečja 2020. saldo na tekućem i kapitalnom računu platne bilance snažno se pogoršao, ponajprije zbog izrazite koncentracije prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju tijekom ljetnih mjeseci, a koji su se ove godine primjetno smanjili. Tako je na tekućem i kapitalnom računu u trećem tromjesečju zabilježen višak od 2,2 mlrd. EUR, što je za čak 2,6 mlrd. EUR manje negoli u istom razdoblju prethodne godine (Slika 1.a). Nepovoljna kretanja izazvana snažnim padom neto izvoza usluga djelomično su ublažena poboljšanjem salda na ostalim podračunima, odnosno smanjenjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom te na računu primarnog dohotka, dok se istodobno blago povećao ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2020. iznosio je 0,8% BDP-a, što je za čak 4,0 postotna boda manje nego u cijeloj 2019. godini (Tablica 1.).

Tijekom trećeg tromjesečja 2020. zabilježeno je snažno smanjenje neto izvoza usluga (za 3,1 mlrd. EUR) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zbog izrazitog pada prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju za 49,0% zbog pandemije koronavirusa praćene restriktivnim epidemiološkim mjerama, padom raspoloživog dohotka i promjenama u ponašanju potrošača. Za razliku od toga, nepovoljna su kretanja u razmjeni usluga djelomično ublažena smanjenjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 0,3 mlrd. EUR). Naime, iako je zabilježen znatan pad izvoza robe od 8,7%, kontrakcija uvoza bila je još izraženija te je iznosila 10,6%, što je zajedno s primjetno većom uvoznom bazom rezultiralo snažnim smanjenjem manjka za 13,1%.

Saldo na računu primarnog dohotka u trećem se tromjesečju 2020. poboljšao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 0,2 mlrd. EUR) kao posljedica manjih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno smanjenja dobiti banaka i poduzeća (posebno u djelatnostima pružanja smještaja, poslovanja nekretnina i naftne industrije) u stranom vlasništvu. S druge strane, neto prihodi od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu smanjili su se za 17,3%, podjednako kao u prethodnom tromjesečju, nakon gotovo kontinuiranog rasta još od druge polovine 2014. godine.

Ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u trećem je tromjesečju 2020. tek blago porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 39 mil. EUR). Naime, povoljan utjecaj rasta viška u neto transakcijama s proračunom EU-a uvelike je poništen smanjenjem neto prihoda od osobnih transfera.

Slika 1. Platna bilanca

a) Tekući i kapitalni račun b) Financijski račun


1 Zbroj posljednjih četiriju tromjesečja

Napomena: Na slici financijskog računa pozitivna vrijednost označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Na financijskom računu platne bilance u trećem je tromjesečju 2020. zabilježen neto odljev kapitala od 1,6 mlrd. EUR, što je za 2,0 mlrd. EUR manje nego u istom razdoblju prethodne godine (Slika 1.b). Znatno smanjenje neto odljeva zrcali ranije opisano pogoršanje kretanja na tekućem i kapitalnom računu. Promatrano po pojedinim podračunima, snažan neto odljev kapitala ostvaren je na računu portfeljnih ulaganja (1,4 mlrd. EUR), dok je, s druge strane, neto priljev kapitala zabilježen na računima ostalih (0,4 mlrd. EUR) i inozemnih izravnih ulaganja (0,3 mlrd. EUR). Istodobno su se bruto međunarodne pričuve primjetno povećale (za 1,1 mlrd. EUR) te su do kraja rujna gotovo dosegnule razinu s kraja 2019. godine. Međutim, takva su kretanja bila pod snažnim utjecajem povećanja obujma repo poslova središnje banke s inozemstvom, koje je povećalo bruto međunarodne pričuve i obveze središnje banke na računu ostalih ulaganja za 1,4 mlrd. EUR.

Neto odljev kapitala na računu portfeljnih ulaganja poglavito je posljedica srpanjske otplate 1,25 mlrd. USD vrijedne državne obveznice izdane 2010. godine, nakon što je u lipnju država za potrebe refinanciranja obveznice i financiranja protukriznih mjera izdala novu međunarodnu obveznicu. Pritom je najveći dio deviza od lipanjskog izdanja država prodala središnjoj banci, a ostatak djelomično deponirala na vlastiti račun kod središnje banke. Povlačenje tog depozita u srpnju ublažilo je ranije opisani rast bruto međunarodnih pričuva zbog povećanja obujma repo poslova. Neto priljev kapitala zabilježen na računu ostalih ulaganja isključivo je posljedica povećanja inozemnih obveza središnje banke zbog ranije spomenutog primjetnog rasta obujma repo poslova, dok su se obveze drugih sektora smanjile (za 0,6 mlrd. EUR). Osim toga, povećala se imovina domaćih sektora (za 0,4 mlrd. EUR), posebice uobičajenim sezonskim porastom inozemne aktive kreditnih institucija, iako je on bio manje izražen nego u istom razdoblju proteklih nekoliko godina zbog znatno slabijeg priljeva deviza tijekom glavne turističke sezone.

Neto priljev kapitala na računu inozemnih izravnih ulaganja uglavnom je rezultat zadržane dobiti domaćih banaka i nefinancijskih poduzeća u stranom vlasništvu (unatoč primjetnom smanjenju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine), kao i priljeva novih vlasničkih ulaganja u Hrvatsku. Naime, nakon što su u prethodnom tromjesečju izravna vlasnička ulaganja u Hrvatsku gotovo u potpunosti izostala, u trećem su tromjesečju ona bila tek nešto niža nego u istom razdoblju prethodne godine, a uglavnom su ostvarena zahvaljujući ulaganjima u nekretnine i djelatnost računalnog programiranja.

Tablica 1. Platna bilanca

1 Isključena je promjena bruto međunarodnih pričuva i inozemnih obveza HNB-a. Naime, ulaganje dijela međunarodnih pričuva u obratne repo ugovore rezultira istodobnom promjenom imovine HNB-a (bilježi se na računu međunarodnih pričuva) i obveza HNB-a (bilježi se na računu ostalih ulaganja) te ima neutralan učinak na promjenu ukupne neto inozemne pozicije središnje banke kao i na ukupan saldo financijskog računa.

2 Odnosi se na zbroj posljednjih četiriju tromjesečja.

Napomena: Pozitivna vrijednost financijskih transakcija označuje neto odljev kapitala u inozemstvo, a negativna neto priljev kapitala.

Izvor: HNB

Stanje bruto inozemnog duga u trećem se tromjesečju 2020. smanjilo za 0,6 mlrd. EUR. Promatrano po sektorima (Slika 2.a), smanjenju ukupnog duga najviše je pridonijela država (za 1,2 mlrd. EUR) zbog ranije spomenute otplate obveznice. Osim toga, svoj su dug smanjile kreditne institucije (za 0,4 mlrd. EUR) i ostali domaći sektori uključujući obveze prema vlasnički povezanim vjerovnicima (za 0,4 mlrd. EUR). Za razliku od toga, zbog ranije spomenutog povećanja obujma repo poslova povećao se bruto dug središnje banke (za 1,4 mlrd. EUR). U skladu s tim na kraju rujna 2020. stanje ukupnog bruto inozemnog duga iznosilo je 40,9 mlrd. EUR, odnosno 81,4% BDP-a, što je zbog snažnog pada nominalnog BDP-a za 1,7 postotnih bodova više nego na kraju lipnja (Slika 2.b). Istovremeno se stanje neto inozemnog duga smanjilo za 2,2 mlrd. EUR te je na kraju rujna iznosilo 7,9 mlrd. EUR odnosno 15,8% BDP-a, što je za 3,6 postotnih bodova manje nego tri mjeseca ranije.

Slika 2. Bruto inozemni dug

a) Promjena stanja bruto inozemnog duga b) Stanje bruto inozemnog duga

Napomena: Promjene stanja bruto inozemnog duga rezultat su neto transakcija domaćih sektora te tečajnih i ostalih prilagodbi.

Izvor: HNB

Snažno smanjenje neto inozemnog duga rezultiralo je primjetnim poboljšanjem stanja neto međunarodnih ulaganja s –26,4 mlrd. EUR na kraju drugog na –24,4 mlrd. EUR na kraju trećeg tromjesečja 2020. godine. Pritom se poboljšala neto inozemna pozicija države i banaka, a u nešto manjoj mjeri i ostalih domaćih sektora, dok se pogoršala samo neto inozemna pozicija središnje banke (Slika 3.a). Relativni se pokazatelj stanja neto međunarodnih ulaganja poboljšao za 2,0 postotna boda u odnosu na kraj lipnja i na kraju rujna iznosio je –48,7% BDP-a (Slika 3.b).

Slika 3. Stanje neto međunarodnih ulaganja

a) Stanje po sektorima b) Relativni pokazatelj po vrsti ulaganja

Napomena: Stanje neto međunarodnih ulaganja jednako je razlici između inozemne imovine i inozemnih obveza domaćih sektora na kraju razdoblja. Negativna vrijednost stanja neto međunarodnih ulaganja pokazuje da su inozemne obveze hrvatskih rezidenata veće od njihove inozemne imovine. Obuhvaćeni su imovina i obveze na osnovi dužničkih instrumenata, vlasničkih ulaganja, financijskih izvedenica i ostalo. Na Slici 3.b u neto dužnička ulaganja uključene su financijske izvedenice i ostale obveze.

Izvor: HNB

Revizije podataka

Podaci platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za prethodna razdoblja prema uobičajenoj su praksi revidirani na osnovi naknadno dostupnih informacija.

Detaljni podaci platne bilance

Detaljni podaci stanja bruto inozemnog duga

Detaljni podaci stanja međunarodnih ulaganja