Lekcije iz grčke krize

Objavljeno: 3.4.2023.
Lekcije iz grčke krize
Servaas Deroose, Boris Vujčić i Poul Thomsen

"Već duži niz godina hrvatsko gospodarstvo stoji na puno zdravijim temeljima, što čini Hrvatsku otpornom na teške šokove, a to se pokazalo nedavno tijekom pandemije bolesti COVID-19 i sigurnosne krize uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu. Lekcije iz grčke krize važne su kako bi se spriječilo ponavljanje takvih vrsta kriza. Stoga bi završetak izgradnje europske ekonomske i monetarne unije (EMU) trebao donijeti sigurnije okružje za sve zemlje članice EU-a, uključujući Hrvatsku.  Hrvatska sada, kada ima mjesto za stolom na kojem se donose odluke, može igrati aktivnu ulogu u pronalaženju rješenja za punu monetarnu uniju koja je u zajedničkom interesu svih zemalja članica EU-a", rekao je guverner Boris Vujčić na skupu "Lekcije iz grčke krize", koji se održao danas u Hrvatskoj narodnoj banci.

Na okruglom stolu sudjelovali su Servaas Deroose, bivši zamjenik glavnog direktora DG ECFIN-a Europske komisije i Poul Thomsen, bivši direktor Europskog odjela Međunarodnoga monetarnog fonda. Obojica su sudjelovala u rješavanju krize državnog duga u sklopu programa različitih zemalja.

Govoreći o uzrocima krize u Grčkoj, Deroose je istaknuo da sam euro nije bio jedan od uzroka, već su to bili neuspjesi nacionalne politike, nedostatak strukturnih reforma za povećanje fleksibilnosti cijena i plaća, blagi financijski regulatorni pristup, podcjenjivanje važnosti financijske stabilnosti, neučinkovit vanjski nadzor i nedostatnost tadašnje konstrukcije EMU-a za takve krize kao i nedostatak instrumenata za apsorbiranje velikih šokova.

Thomsen je ocijenio da za Hrvatsku postoji značajan stabilizirajući učinak članstva u europodručju na financijski sektor te da bi vanjski pritisci povezani s članstvom trebali pomoći katalizirati zdrave fiskalne politike i šire strukturne reforme koje zahtijevaju hrvatski konsenzus.

Raspravljalo se i o arhitekturi EMU-a, njezinim elementima koji su u međuvremenu nadograđeni, ali i preostalim otvorenim reformskim pitanjima. Posebna se pozornost posvetila rastućem javnom dugu u brojnim europskim zemljama i mogućnostima prevencije budućih dužničkih kriza.