Likvidnost visoka, kamate smanjene, a krediti gospodarstvu ne rastu

Objavljeno: 6.9.2000.

Savjet Hrvatske narodne banke na svojoj je današnjoj sjednici, održanoj pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmnotrio najnovija gospodarska i novčana kretanja, izvješće o financijskom poslovanju HNB u prvoj polovici ove godine, te donio više odluka iz svoje nadležnosti.

Kretanja u realnom sektoru obilježena su oživljavanjem industrijske proizvodnje i prometa u maloprodajnoj trgovini, a ponajviše velikim porastom broja inozemnih turista i njihovih noćenja (ukupno za oko 50 posto).

Nakon srpanjskog porasta maloprodajnih cijena za 0,5 posto, u kolovozu su cijene stagnirale, tako da je ukupni rast cijena za posljednjih godinu dana iznosio 6,5 posto, a za osam ovogodišnjih mjeseci prema istom lanjskom razdoblju 5,5 posto. U prošlom mjesecu smirilo se i kretanje proizvođačkih cijena za industrijske proizvode. Kuna je prema marki i euru aprecirala tijekom srpnja i kolovoza nominalno za oko 1 posto, a prema dolaru deprecirala za 4,6 posto. Središnja banka uključila se u tom razdoblju samo jednom aukcijom u rad deviznog tržišta i to početkom srpnja.

U lipnju i srpnju ostvaren je porast svih monetarnih agregata. Unutar toga povećao se i depozitni novac poduzeća, na što je, osim sezonske komponente (ponajviše uslijed dobre turističke sezone), bitno utjecalo to što je država nastavila podmirivati dospjele neplaćene obveze iz prošlih godina. Važan financijski pokazatelj je i daljnji porast štednje, tako da su devizni depoziti u navedena dva mjeseca povećani za 1,76 milijardi kuna (što je zamjetno više nego u prethodna tri mjeseca), a povećana je i kunska štednja za oko 560 milijuna kuna.

Likvidnost u bankovnom sektoru je veoma visoka, što se odražava i u kretanju kamatnih stopa koje su pale na dosad najniže razine. Ponuda na Tržištu novca bivala je tijekom prošlog mjeseca i dva do tri puta veća od potražnje. Kamatna stopa u dnevnom trgovanju za pozajmice uz opoziv spuštala se i ispod 2,5 posto, a za prekonoćne pozajmice padala je i na 0,54 posto. Prosječna kamatna stopa na novoodobrene kunske kredite banaka bila je u srpnju 11,4 posto, a prosječna kamatna stopa na kratkoročne kredite poduzećima oko 7,4 posto.

No, zabrinjava što unatoč visokoj likvidnosti i nižim kamatama nije došlo do povećanja bankovnih kredita gospodarstvu. Po svemu sudeći, banke ne žele ulaziti u takve plasmane i prihvatiti rizike koje oni podrazumijevaju. To potvrđuje, ističu članovi Savjeta HNB, da ni makroekonomska stabilnost ni obilna likvidnost u bankovnom sustavu nisu dovoljni za ostvarenje željenog rasta, bez odgovarajućih promjena u realnom sektoru i učinkovitog funkcioniranja pravne države.

Savjet HNB dao je na ovoj sjednici suglasnost Varaždinskoj banci d.d. Varaždin da se za člana njene uprave imenuje Pavao Parat. Savjet HNB dao je na ovoj sjednici i prethodnu suglasnost istoj toj banci za stjecanje dodatnih 26,89 posto dionica u Hrvatskoj stambenoj štedionici d.d. Varaždin, kao i Trajektnoj luci Split za stjecanje dodatnih 12,62 posto dionica u Imex banci d.d. Split.