Savjet Hrvatske narodne banke u srijedu je, pod predsjedanjem guvernera dr. Željka Rohatinskog, razmotrio gospodarska i novčana zbivanja u proteklom tromjesečju, usvojio projekciju monetarne politike i financijski plan središnje banke za sljedeću godinu i donio nekoliko odluka iz svoje nadležnosti.
Monetarnu politiku za sljedeću godinu Savjet HNB-a razmatrao je polazeći od svoje osnovne zadaće održavanja stabilnosti cijena, a vezano za to i tečaja, no imajući u vidu i ciljeve ukupne gospodarske politike. Pritom se osobita važnost pridaje daljnjeg smanjivanju platnobilančnog deficita i usporavanju vanjskog zaduživanja. Treba napomenuti da su monetarni okviri za sljedeću godinu oblikovani u vrijeme kad još postoje velike neizvjesnosti glede fiskalne politike kakvu će nova vlada voditi u 2004. godini, a o čemu u velikoj mjeri ovisi i manevarski prostor novčane politike.
Prema sadašnjim procjenama, u idućoj godini bilo bi prostora za rast novčane mase oko 10 posto a kredita banaka oko 14 posto, što je prema ocjeni Savjeta HNB-a sukladno predviđenom gospodarskom rastu od oko 4 posto, uz zadržavanje inflacije ispod 2,5 posto. Središnja banka u 2004. ne kani koristiti neke od dosadašnjih instrumenata novčane politike: ukida se obvezni upis blagajničkih zapisa kod rasta kreditnih plasmana banaka iznad određenog limita, neće se koristiti dobrovoljni devizni blagajnički zapisi, a i aukcije kunskih raspisivat će se samo iznimno. Emisija novca putem otkupa deviza bit će znatno manja: prema sadašnjim sagledavanjima neto otkup deviza za međunarodne pričuve na računima središnje banke iznosit će oko 100 milijuna dolara. U drugoj polovici godine predviđa se i početak operacija na otvorenom tržištu.
Novom odlukom o obveznoj pričuvi donijetom na ovoj sjednici nije promijenjena jedinstvena stopa obračuna obvezne pričuve, koja iznosi 19 posto, ali se povećava onaj dio pričuve koji se izdvaja na posebne račune kod Hrvatske narodne banke. Devizni dio obvezne pričuve obračunate na devizne inozemne izvore i na devizne depozite osoba u posebnom odnosu prema banci izdvajat će se u 100-postotnom iznosu, a za ostalu deviznu i sveukupnu kunsku obveznu pričuvu izdvajanje na posebne račune kod središnje banke povećava se s dosadašnjih najmanje 40 posto na najmanje 60 posto iznosa obračunate obvezne pričuve. Takvim promjenama želi se obeshrabriti zaduživanje banaka u inozemstvu radi povećanja plasmana u zemlji na osnovi inozemnih izvora i zalog deviznog dijela obvezne rezerve kao jamstva za uzete kredite te, s druge strane, smanjiti značajne dnevne oscilacije u stanju rezerve na računima banaka kod središnje banke.
Izmjenom Odluke o uvjetima za odobrenje kredita na osnovi zaloga vrijednosnih papira skraćena je mogućnost korištenja lombardnog kredita sa 15 na 5 dana u mjesecu. Odluka o kamatnim stopama i naknadama Hrvatske narodne banke promijenjena je tako da će naknada koju središnja banka plaća na izdvojena sredstva deviznog dijela obvezne pričuve iznositi 75 posto U.S. Federal Funds Target Rate-a za izdvojene dolare, a 75 posto ECB Minimum Bid Refinance Rate-a kod izdvajanja u eurima. U oba slučaja primjenjuje se stopa koja važi na dan izdvajanja pričuve.