U organizaciji Hrvatske narodne banke 9. lipnja 2022. održana je druga radionica za kreditne institucije o upravljanju okolišnim rizicima. Na radionici na kojoj je sudjelovalo više od stotinu sudionika, osim kreditnih institucija, sudjelovali su i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Financijska agencija (Fina), Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Hrvatska udruga banaka (HUB).
Sanja Petrinić Turković, izvršna direktorica Sektora bonitetne regulative i metodologije HNB-a, izložila je regulatorne zahtjeve u domeni javnih objava kreditnih institucija o upravljanju okolišnim rizicima, nakon čega se raspravljalo o izazovima koje donosi zahtjev za objavu ključnih pokazatelja poslovanja banaka u segmentu upravljanja okolišnim rizicima kao što su npr. pokazatelj zelene imovine (engl. Green Asset Ratio, GAR) i pokazatelj usklađenosti imovine banke s taksonomijom (engl. Banking Book Taxonomy Alignment Ratio, BTAR).
Marko Krištof iz Financijske agencije predstavio je planove Fine da ojača svoju ulogu potporne financijske institucije i kontinuirano prati sve relevantne regulative vezane uz izvještavanje poduzeća. Budući da Uredba (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (SFDR) traži prikupljanje sličnih podataka, a obveza izvještavanja stupa na snagu 1. siječnja 2023., Fina je pokrenula razvoj platforme koja će osigurati da se okolišni, društveni i upravljački (ESG) podaci poduzeća koji su potrebni bankama prikupljaju i razmjenjuju preko jedinstvenog sustava. Krištof je istaknuo da Fina namjerava razviti i metodologiju za izračun ESG ocjene, koja može biti izrazito korisna malim bankama. Takva ocjena razvijena na temelju podataka hrvatskih poduzeća bolje bi odražavala rizik na ovom području.
Kao jedan od ključnih koraka za pokretanje te platforme Hrvatska udruga banaka radi na harmonizaciji upitnika koje banke dostavljaju klijentima kako bi prikupile podatke o izloženosti klijenata ESG rizicima, a koji bi trebao biti usklađen do kraja lipnja ove godine. Takav upitnik, odnosno podaci koji će se na osnovi njega prikupiti, trebao bi omogućiti funkciji upravljanja rizicima u bankama donošenje adekvatnih odluka. Također, klijentima koji svojim aktivnostima pridonose dekarbonizaciji i koji rezultatima zadovolje prihvatljive kriterije, omogućit će povoljnije uvjete kreditiranja. Predstavnica Hrvatske udruge banaka Ksenija Linarić istaknula je i da se od financijskog sektora, a posebno od banaka, očekuje da budu poluga održivog razvoja te, kako bi to postigle, banke razvijaju okolišno i društveno odgovorne proizvode.
Predstavnici HBOR-a Hrvoje Galičić i Hrvoje Sučić sudionicima radionice detaljno su predstavili instrumente kojima HBOR namjerava usmjeriti 1,925 mlrd. kuna u sklopu provedbe Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO). Čak 1,2 mlrd kuna tih sredstava HBOR planira plasirati preko dva temeljna instrumenta u čijoj se provedbi očekuje i sudjelovanje banaka: financijskog instrumenta subvencije kamata i financijskog instrumenta umbrella jamstva. Kao ključan preduvjet za korištenje tih sredstava Europska komisija nalaže kao minimalni zahtjev zadovoljenje uvjeta da projekt ne nanosi bitnu štetu okolišnim ciljevima (usklađenost s tzv. DNSH kriterijima), dok su za projekte koji zadovoljavaju kriterije znatnog doprinosa, i samim time pozitivno pridonose barem jednom od šest okolišnih ciljeva, predviđeni još viši iznosi subvencija kamata i pokrića po jamstvima. Stoga su razvijeni i detaljni upitnici koji prije svega potvrđuju zadovoljenje uvjeta na razini pojedinog projekta i bit će komplementarni podacima o poduzećima koji se planiraju razmjenjivati na platformi koju razvija Fina. HBOR raspolaže adekvatnim resursima koji u prvim fazama provođenja NPOO-a mogu dati podršku i bankama koje preko instrumenata HBOR-a odluče financirati takve projekte, a u kasnijim je fazama provedbe financijskih instrumenata predviđena mogućnost samostalne provedbe okolišnih i klimatskih analiza izravno od banaka.
Na zaključnom panelu banke se upoznalo s regulatornim zahtjevima i dobrim praksama u segmentu razvoja strategija i politika upravljanja okolišnim rizicima te proporcionalnosti koja je osigurana za male banke. Tijekom panela predstavnica Hrvatske poštanske banke (HPB) Nikolina Kolarić iznijela je aktivnosti koje HPB poduzima kako bi uspostavio sustav upravljanja ESG rizicima. Banka je prošle godine pokrenula projekt uvođenja ESG činitelja u poslovanje banke. Identificirano je šest relevantnih sektora industrije koji su glavni pokretači ESG rizika za banku te kojima planiraju upravljati preko upravljačkih procesa Ureda za održivo poslovanje koji je osnovan s tom namjerom i resursno podržan adekvatnim specifičnim znanjima. Kao osnovni izazov istaknuto je mjerenje i izvještavanje banaka o emisiji iz opsega 3 (tzv. scope 3), a koja je rezultat aktivnosti iz imovine koja nije u vlasništvu ili pod kontrolom banke koja izvješćuje, ali na koju banka neizravno utječe u svojem lancu vrijednosti, u prvom redu kreditiranjem i ulaganjem. Upravo tom izazovu najviše će pomoći razmjena harmoniziranih podataka o ESG rizicima trgovačkih društava koja se planira uspostaviti preko Fine.
Dobro upravljanje ESG rizicima u bankama i ispravna identifikacija te razmjena informacija o ESG rizicima u trgovačkim društvima osnova su za korištenje prilike za značajan razvoj gospodarstva koju pruža NPOO. Pritom je za uspjeh programa nužna suradnja svih dionika: banaka, regulatora, državnih agencija i poduzeća.