Ključne riječi

konkurentnost, realni efektivni tečajevi, prerađivačka industrija, izvoz

Kretanje realnih efektivnih tečajeva među različitim prerađivačkim djelatnostima upućuje na postojanje različitih uvjeta cjenovne konkurentnosti unutar gospodarstva. Promatrano po sektorima u kojima se djelatnosti svrstavaju po tehnološkoj intenzivnosti proizvodnje, u Hrvatskoj se cjenovna konkurentnost poboljšala u srednje niskotehnološkom sektoru, dok se pogoršala u visokotehnološkom sektoru u razdoblju od 2000. do 2016. Istodobno se u niskotehnološkom i srednje visokotehnološkom sektoru cjenovna konkurentnost nije znatno promijenila. Kretanje cjenovne konkurentnosti na razini sektora bilo je raznoliko i u drugim zemljama EU-a, posebice u novim članicama.
Poljska je među novim članicama najviše poboljšala cjenovnu konkurentnost u niskotehnološkom i srednje visokotehnološkom sektoru, dok je u srednje niskotehnološkom sektoru najveće poboljšanje zabilježeno u Hrvatskoj, a u visokotehnološkom sektoru u Sloveniji. Primjećuje se također da promjene cjenovne konkurentnosti u različitim sektorima u većini promatranih članica EU-a nisu bile popraćene očekivanim promjenama udjela izvoza na svjetskom tržištu, što među ostalim upućuje na važnost necjenovnih činitelja izvozne konkurentnosti.